Saborski zastupnik Boris Lalovac (SDP) u utorak je u Hrvatskom saboru iznio podatak da je Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) ukupno kaznila dvije agencije za naplatu potraživanja s 58 milijuna kuna jer su se osobni podaci 313.000 građana našli na “crnom tržištu”.

“Riječ je o ozbiljnim prekršajima oko curenja podataka”, rekao je Lalovac tijekom rasprave o tri zakonska prijedloga kojima se uređuju otkup i naplata potraživanja te regulira rad agencija za naplatu.

To su izmjene zakona o potrošačkom i stambenom potrošačkom kreditiranju te o načinu i uvjetima servisiranja i kupoprodaje potraživanja.

“Banke su morale solidarno odgovarati s agencijama”

Lalovac je upozorio i da su banke potraživanja i osobne podatke prodale agencijama za naplatu potraživanja te su i prema uputama HNB-a morale solidarno odgovarati s tim agencijama.

Ocijenivši da je većina izmjena zakona dobra, Lalovac kaže kako je Vlada trebala i ranije donijeti te izmjene zakona, ne zbog oporbe, već zbog onih 313.000 kojima se trgovalo osobnim podacima.

“Da ste ove zakone donijeli ne bi im se danas njihovi podaci nalazili na crnom tržištu”, rekao je.

Za razliku od vladajućih koji smatraju da će se izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju te Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju bolje i kvalitetnije štititi potrošači, oporba je navela kako je to tek “koračić” prema civiliziranom i reguliranom odnosu prema dužnicima, ali i o zaštiti interesa banaka.

“Radi se zapravo o EU direktivi kojom se radi interesa banaka razvija sekundarno tržište dugovanjima i pri tom se onda i regulira”, ustvrdila je Sandra Benčić (Klub Možemo). Kaže kako će se tek sada morati dužnika obavijestiti da mu je dug prodan, koliko iznosi te kakva mu je struktura (glavnica i kamata).

“To je pomak na bolje. Božićni poklon za sve građane”, kazala je sarkastično Benčić.

Smatra kako se potrošački krediti i stambeni krediti građana ne bi smjeli prodavati agencijama za naplatu potraživanja jer one ne podliježu ni jednoj uredbi, direktivi ili zakonu koji obuhvaća regulaciju kreditnih institucija.

I Zvane Brumnić (Klub Socijaldemokrati) smatra kako se tu radi o provođenju EU direktive koja nema nikakve veze sa zaštitom građana, već sa zaštitom banaka.

Ustvrdivši kako je samo zbog problema servisiranja kredita iz zemlje otišlo 250.000 ljudi, Brumnić drži da su u tim zakonima neke stvari dobre za banke, a za potrošače nije napravljeno ništa jer su i po sadašnjim zakonima imali zaštitu kroz Opću uredbu o zaštiti podataka (GDPR) i slično.

HDZ: Izmjenama zakona cjelovito se rješava probleme potraživanja

Za razliku od oporbe HDZ-ova zastupnica Grozdana Perić rekla je kako se izmjenama zakona cjelovito rješava probleme potraživanja kao i sva pitanja koja su vezana uz kupoprodaju i servisiranje potraživanja, bez da se bilo koju stranu dovede u nepovoljniji položaj.

Istaknula je i da će se sada tvrtke koje se bave naplatom potraživanja, morati licencirati, a one koje su iz bilo kojeg razloga bile kažnjavane, za njih će biti i dodatnih kriterija.

Perić je kazala i da sada kreditne institucije imaju obvezu na sve potrošačke kredite, a ne samo stambene, potrošaču ponuditi mjere za olakšavanje mjera otplate kredita prije sklapanja ugovora o kupoprodaji kredita te prije aktiviranja instrumenata osiguranja, a ne samo prije početka ovršnog postupka.

Također, postoji obveza dostave obavijesti o kupoprodaji ugovora o neprihodonosnom kreditu, što do sada nije bilo, te se uređuju i pravila komuniciranja agencija sa dužnikom.

Tako će agencije dužnike moći zvati jednom mjesečno isključivo radnim danom od 8 do 20 sati, a ne smiju ga uznemiravati na radnom mjestu, zvati mu poslodavca, susjede ili dolaziti kući bez izričitog pisanog pristanka.