Neva Slani / Snimio Petar Petar Kurschner
Na pojasu širine 30 metara lijevo i desno od šetnice se sada ne bi smjelo graditi. Ovakva zaštita podiže vrijednost Opatije i nekretnina svih Opatijaca. Dosadašnja gradnja ju kontinuirano smanjuje, dok očuvanje znači podizanje vrijednosti, rekla je Neva Slani
povezane vijesti
OPATIJA Godinu dana od mojeg prvog prijedloga, koji je imao tehničke nedostatke, prošlo je do konačne verzije poboljšane nakon javnog savjetovanja, ishođenja još jednog pozitivnog mišljenja Konzervatorskog odjela na tu posljednju verziju i usvajanja prijedloga na Gradskom vijeću. Rekla bih, vrijedilo je svakog truda. Šetalište Carmen Sylva proglašeno je opatijskim zaštićenim dobrom. Institut dobra od lokalnog značenja omogućava Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i niža je razina zaštite od one koju nosi registracija kulturnog dobra. No, zato je postupak brži i jednostavniji, na lokalnom nivou – rekla je opatijska vijećnica Neva Slani koja je željela objasniti što je sada na snazi nakon što je odluka o zaštiti poznatog opatijskog šumskog šetališta usvojena na sjednici opatijskog Gradskog vijeća.
Prijetnje nezadovoljnog investitora
– Što smo zapravo zaštitili? Prevrijednu šumsku šetnicu, za kakvom danas mnogi svjetski gradovi mogu samo čeznuti. Ona je predivna, opatijska, nudi brzi bijeg iz urbaniziranog okruženja u romantični krajobraz koji liječi. Liječi doslovno – o blagotvornom utjecaju kako mora i našeg Lungomara, tako i šumskih šetnica napisani su mnogi radovi. Prvi je ljekovitost morskog aerosola promovirao Leopold Schrötter von Kristelli, a doprinos ljekovitosti zraka s Učke i isparavanja ljekovitih bilja prepoznao je Juraj Matija Šporer i mnogi kasniji autori, koji su te dobrobiti i kvantitativno opisali. Navedene šetnice i mnogi drugi tradicionalni putevi važan su element u razvoju Opatije kao lječilišta za plućne i srčane bolesti te čine osnovu terapijskog programa Terrainkurorta Maxa Josepha Örtela. Proglašenjem zaštićenim dobrom čuvaju se te vrijednosti, kao i mnoge druge koje su dio šumskog šetališta, primjerice suhozidna baština i izvanserijski geomorfološki elementi. Dobro sačinjavaju sam put i pojas širine 30 metara lijevo i desno od šetnice, čime se želi osigurati da šumski karakter ostane donekle nenarušen. Na njemu se sada ne bi smjelo graditi, a posebno se čuvaju gajevi lovora, hrasta medunca i suhozidi, čime želimo spriječiti daljnju degradaciju Carmen Sylve. Naime, ona je nažalost već ozbiljno nagrižena. Što smo dobili? Nadam se da smo uspjeli sačuvati ogromnu ljepotu i vrijednost za budućnost. Imati šumsku šetnicu usred grada neprocjenjivo je. Također, neizmjerna je važnost takve Carmen Sylve u smanjenju ljetnih vrućina, kao i regulaciji odvodnje oborinskih voda. No ono što je najplastičnije, ovakva zaštita podiže vrijednost Opatije i nekretnina svih Opatijaca. Dosadašnja gradnja ju kontinuirano smanjuje, dok očuvanje znači podizanje vrijednosti. Građani koji imaju nekretnine uz Carmen Sylvu prestrašeni su da će im se nečim vlasništvo osporiti, da će imati problem – ne, njihove i sve druge nekretnine u Opatiji samo postaju vrednije. Nevjerojatno je da su čak i vijećnici izgovarali takve promašene teze, pa se gradskom vijećnicom širio strah od donošenja odluke o zaštiti. Osobno sam doživjela i prijetnje nezadovoljnog investitora, koji bjesni unatoč tome što zapravo graditi ne može jer nema pristupni put čestici – navela je Slani koja smatra i da Opatija nema dovoljno registriranih kulturnih dobara.
Zašto Kvarner, Crkva Marijina navještenja i Lungomare nisu pojedinačno zaštićeni?
– Grad Opatija ima samo 14 registriranih kulturnih dobara, za razliku od Dubrovnika koji ih ima 126, ili recimo Trogira sa 61 registriranim kulturnim dobrom. Od prirodne baštine dosad su pojedinačno zaštićeni samo Park prirode Učka i parkovi Angiolina i Margerita. Kako je moguće da jedan hotel Kvarner, Seidlova Crkva Marijina navještenja i Lungomare nisu pojedinačno zaštićeni? Iako se u prostornoplanskoj dokumentaciji štošta navodi kao vrijedno zaštite, postupke zaštite i registracije Grad Opatija nije pokretao. Grad Opatija, gradonačelnici i bivši pročelnik nikad nisu tražili pomoć Konzervatorskog odjela i pokretanje postupka proglašenja kulturnim dobrom, iako su to morali činiti. Zadnji put su to učinili Parkovi d.o.o. za Amerikanske vrtove. Jasno je kako dalje. Grad Opatija mora pod hitno pokretati i poticati postupke registracije kulturnih dobara, lokalno značajnih dobara, spomenika prirode, park šuma, spomenika parkovne arhitekture, kako se Opatija ne bi obezvrijedila – zaključila je Neva Slani.