U današnjem svijetu raznih fejkova ili lažnjaka – od umjetne trave, umjetnih zaslađivača, umjetnih trepavica i umjetnih okusa do lažnih vijesti i umjetne inteligencije – pravo za riječ 2023. godine izborilo je autentično (authentic). Američki izdavač rječnika Merriam-Webster proglasio ju je riječi godine, ističući da je broj pretraga tog pojma značajno porastao u ovoj godini. Merriam-Webster objasnio je da je upravo razvoj umjetne inteligencije potaknuo interes za ovu riječ. Urednik u toj izdavačkoj kući, Peter Sokolowski, rekao je da linija između pravog i lažnog postaje sve nejasnija, zbog čega korisnici sve češće pokušavaju uz pomoć riječi autentično otkriti što je istina. »U 2023. godini vidimo svojevrsnu krizu autentičnosti«, objasnio je Sokolowski za Associated Press. »Pokazalo se da autentičnost cijenimo još više kada je dovodimo u pitanje«, dodao je.

Kako prenosi Reuters, iz te izdavačke kuće su naveli da su ove godine popularne bile i riječi deepfake (koja se odnosi na sofisticiranu i obmanjujuću manipulaciju audio ili video sadržaja kako bi se pogrešno predstavilo ono što je netko rekao ili učinio) i coronation (krunidba) zbog ceremonije krunjenja britanskog kralja Charlesa III. u svibnju. Prethodno je Cambridgeov rječnik (Cambridge Dictionary) za riječ godine izabrao hallucinate (halucinirati), dok je Collinsov rječnik (Collins English Dictionary) izabrao AI, skraćenicu od artificial intelligence (umjetna inteligencija).

U svijetu zahvaćenom manipulacijom slikama i dezinformacijama, dogodilo se da je riječ autentičan ove godine bila najtraženija riječ u SAD-u u rječniku Merriam-Webster. Ta riječ, koja odražava zabrinutost Amerikanaca zbog rasprava o umjetnoj inteligenciji, identitetu i društvenim mrežama, najviše je tražena. Kako navodi izdavačka kuća poznata po svojim referentnim knjigama, uglavnom rječnicima, ove godine se inzistira na važnosti autentičnosti.

Svake godine izdavačka kuća Merriam-Webster objavljuje riječ godine. U 2022. to je bila riječ gaslighting koja označava čin ili naviku namjernog dovođenja druge osobe u zabludu zbog vlastite koristi, dok je 2021. obilježila riječ cjepivo. Očekivano, 2020. godine korisnici interneta najviše su pretraživali riječ pandemija koja je postala i riječ te godine. Prema podacima online rječnika, zadnjih nekoliko godina se dosta pretraživala riječ autentično, no 2023. je zabilježen znatan porast zahvaljujući pričama i razgovorima o umjetnoj inteligenciji, kulturi poznatih i slavnih te društvenim medijima. Razlog zbog kojeg su mnogi pretraživali ovaj pojam je taj što riječ autentičan ima više značenja. Kako ističu na web-stranici rječnika, autentičan može značiti da nešto nije lažno ili nije imitacija, ali i s druge strane da je netko vjeran vlastitoj osobnosti, duhu i karakteru. Autentično također može značiti da je nešto vrijedno prihvaćanja ili vjerovanja s obzirom na to da je utemeljeno na činjenicama. Sinonim za ovu riječ je stvaran, što se smatra poželjnom karakteristikom.

Merriam-Webster također napominje da je autentičan izraz koji su popularizirale slavne osobe poput Lainey Wilson, Sam Smith i Taylor Swift koji su ove godine punili naslovnice svojim izjavama o traženju »autentičnog sebe«. Kako piše Danas.hr, u godini umjetne inteligencije u kojoj je platforma poput ChatGPT-ja strelovito rasla te su je deseci milijuna koristili, slavni poput Taylor Swift i princa Harryja »jurili su« za autentičnošću u svojim djelima. Obožavatelj ove riječi je i milijarder Elon Musk koji je ranije istaknuo da bi ljudi trebali biti »autentičniji« na društvenim mrežama. U veljači je u Dubaiju prozvao čelnike kompanija, političare i ministre da »govore autentično« na društvenim mrežama tako da sami vode svoje profile na društvenim mrežama. No njegovi vapaji za autentičnošću su pod povećalom nakon njegova preuzimanja Twittera pa se tako popularna plava ptičica, odnosno sinonim autentičnosti na toj društvenoj mreži, sada može kupiti.

Uspon umjetne inteligencije također je zamaglio granice između onoga što je stvarno i onoga što nije zbog čega slavne osobe i brendovi sve više na društvenim mrežama žude za dokazivanjem autentičnosti.

»Možemo li vjerovati da je učenik zaista napisao neki rad? Možemo li vjerovati da je političar smislio neku izjavu? Više ne vjerujemo slijepo svemu što vidimo«, poručio je Sokolowski. »Ponekad ne vjerujemo vlastitim očima ili ušima. Sada prepoznajemo da je i autentičnost izvedba sama po sebi«, ističe.

Europski parlament upozorava na ove opasnosti umjetne inteligencije: »Rezultati umjetne inteligencije ovise o tome kako je osmišljena i koje podatke upotrebljava. I dizajn i podaci mogu biti namjerno ili nenamjerno pristrani. Na primjer, neki važni aspekti možda nisu programirani u algoritam ili se mogu programirati tako da odražavaju i ponavljaju strukturne predrasude. Nadalje, upotreba brojeva za složenu društvenu stvarnost mogla bi dovesti do toga da umjetnu inteligenciju smatramo činjeničnom i preciznom i kada to nije (‘mathwashing’). Ako se ne koristi na odgovarajući način, umjetna inteligencija može dovesti do odluka pri zapošljavanju ili otpuštanju, davanje zajmova ili čak u kaznenim postupcima na koje utječu etnička pripadnost, spol, dob. Umjetna inteligencija mogla bi ozbiljno utjecati na privatnost i zaštitu podataka. Može se, na primjer, upotrebljavati u opremi za prepoznavanje lica ili za internetsko praćenje i profiliranje pojedinaca. Osim toga, umjetna inteligencija omogućuje dobivanje novih podataka uz pomoć prikupljanja različitih informacija koje je osoba dala, što može dovesti do rezultata koje ta osoba ne očekuje.

Može predstavljati prijetnju demokraciji. Umjetna inteligencija već se krivi za stvaranje neobjektivne slike na temelju prijašnjeg ponašanja na internetu, prikazujući samo sadržaj koji osoba želi vidjeti, umjesto stvaranja okruženja za pluralističku, jednako pristupačnu i uključivu javnu raspravu. Može se koristiti i za stvaranje iznimno realističnih lažnih videozapisa, audiozapisa i slika, koji mogu predstavljati financijske rizike, naštetiti ugledu i dovesti u pitanje donošenje odluka. Sve to može dovesti do razdvajanja i polarizacije u javnoj sferi i manipuliranja izborima. Umjetna inteligencija može utjecati na slobodu okupljanja i prosvjede jer može pratiti i profilirati pojedince povezane s određenim uvjerenjima ili djelima. Očekuje se da će se zbog primjene umjetne inteligencije ukinuti veliki broj radnih mjesta. No umjetna inteligencija također treba stvoriti i poboljšati radna mjesta, obrazovanje i osposobljavanje, te će ono imati ključnu ulogu u sprečavanju dugotrajne nezaposlenosti i osiguravanju kvalificirane radne snage.«

Prema natuknici na mrežnom izdanju Hrvatske enciklopedije, riječ autentičan objašnjena je ovako – (kasnolat. authenticus < grč. vjerodostojan), koji je nesporna podrijetla ili autorstva, izvoran (autentičan spis, autentično hrvatsko jelo, autentičan potpis); kojemu se može vjerovati jer se temelji na činjenicama, vjerodostojan, istinit (autentičan prikaz); pravi, istinski (autentičan ljudski osjećaj). Nasuprot tome u današnje vrijeme suočavamo se s poplavom lažnih vijesti (engl. fake news), oblikom propagande žutog tiska nastalog korištenjem dezinformacija i masovne obmane plasiranih u javnost putem novina ili društvenih mreža. Najčešće se objavljuju u svrhu dezinformiranja i zastrašivanja javnosti ili u svrhu parodije, satire ili jednostavnog privlačenja pažnje (senzacionalizma). Lažne vijesti su važna sastavnica takozvanog hibridnog ratovanja, gdje strane vlade, terorističke i prevratničke organizacije nastoje unijeti pomutnju i nepovjerenje u države, međunarodne organizacije i druge sustave radi slabljenja povjerenja javnosti, te izazivanja pomutnje u sustavima donošenja odluka.

Lažnim vijestima često se koristi i propaganda u totalitarnim režimima s ciljem veličanja kulta ličnosti vladara ili ispiranja mozga i intelektualne svijesti u javnosti. Da suvremeno novinarstvo ni kod najuglednijih novinskih kuća nije slobodno od opasnosti stvaranja lažnih vijesti, pokazalo se na primjeru Claasa Relotiusa, novinara njemačkog Der Spiegela: uredništvo tog uglednog časopisa moralo je u prosincu 2018. godine priznati da je objavilo barem 14 reportaža izmišljenog sadržaja, iz pera svojega novinara koji je višekratno nagrađivan kao najbolji izvjestitelj u Njemačkoj.

I tako je u svijetu lažnih vijesti i svakojakih drugih obmana riječ godine postala autentično, kojeg je sve manje i za kojim treba tragati.