Dok spašavaš ljude, ne osjećaš ni umor ni bol. Važno nam je bilo da te ljude prebacimo na sigurno, na naš brod, s njihove pretrpane jedrilice. I u tome smo uspjeli, sve smo ih žive ukrcali na palubu, dali im hranu, vodu. Tek kasnije, kad je sve završilo, kad sam došao u kabinu, vidio sam da sam sav pun modrica i ogrebotina. Ali nije mi žao, važno je da su ljudi, među kojima je bilo puno djece, žena i starijih osoba, završili na sigurnom, rekao je Niko Peršić, pomorac iz Rijeke koji je, zajedno s kolegom Andrijom Devićem iz Sukošana, osvojio najprestižniju nagradu za spašavanje ljudskih života na moru, Plavu vrpcu Vjesnika, čija je svečana dodjela održana u opatijskom hotelu Royal.

Dević nije prisustvovao dodjeli nagrade, jer ploviti se mora, pa je trenutno opet negdje na svjetskim morima, ali je putem videosnimke kratko prepričao akciju u kojoj je po noći i nevremenu ukrcavao ljude s pretrpane jedrilice na brzu brodicu i u više navrata ih prebacivao do broda, gdje ih je on na pilotskim ljestvama dočekivao, a neke od njih, u prvom redu malu djecu, i odnio ljestvama do palube broda “Laura Bassi”, istraživačkog broda iz Italije kojim su plovili prema istraživačkoj bazi na Antarktici.

Akcija se odigrala u Egejskom moru, a spasili su 92 ljudska života.

Problemi pomoraca

U pojedinačnoj konkurenciji, Plava vrpca je uručena Luki Krmiću iz Komina, drugom časniku palube na brodu Resstborg koji je rukovodio akcijom spašavanja kubanskih migranata u Meksičkom zaljevu.

– Bih li to učinio opet, bez obzira na sve? Ne razumijem kakvo je to pitanje. Učinio bih to bez razmišljanja, kratko je komentirao Krmić.

Dobitnike Plave vrpce u uvodu svečanosti pozdravile su predstavnice domaćina, zamjenica gradonačelnika Opatije Kristina Đukić i Izabela Linčić Mužić, pročelnica Upravnog odjela za pomorsko dobro, promet i veze Primorsko-goranske županije.

– Nalazimo se u odabranom društvu koje je odabrano prema kriterijima izvrsnosti, profesionalnosti, hrabrosti i iznad svega ljudskosti, rekla je Linčić Mužić, ističući da i sama dolazi iz obitelji pomoraca u kojoj se s ponosom čuva i jedna Plava vrpca.

Nagrade je dobitnicima uručio Neven Melvan, glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske.

– Sindikat pomoraca Hrvatske je samo formalno vlasnik Plave vrpce, koju je preuzeo 2012. godine, kad je gašenjem Vjesnika postojala ozbiljna opasnost da se Plava vrpca ugasi zajedno s dotadašnjim vlasnikom.

U stvarnosti Plava vrpca Vjesnika jest opće dobro i pripada svima nama kao brend koji imamo svetu obvezu očuvati za buduće generacije pomoraca.

Pomorska profesija jest hrvatska tradicija koju mladi ljudi prepoznaju, ona im je u genima, u krvi i nemamo razloga brinuti se za budućnost Hrvatske kao pomorske zemlje, nemamo razloga brinuti se za budućnost Plave vrpce Vjesnika. Dok je pomoraca, bit će i heroja, rekao je Melvan koji nije propustio spomenuti i probleme s kojima se pomorci susreću u svom poslu.

– Ratovi i ratne zone – pošteno rečeno svijetom su oduvijek bjesnili ratovi, samo su ovi današnji bliže europskim vratima. Brodski promet se ne obustavlja u ratnim zonama, a sigurnost broda i posade je uvijek u ugrozi. Pomorci u takvim zonama samo formalno imaju pravo izbora koje im omogućava Konvencija o radu pomoraca i Kolektivni ugovori.

No, može li se to zaista nazvati izborom kad je tu spoznaja da ćeš nakon eventualnog napuštanja broda prije ulaska u ratnu zonu teško više ikada zaploviti na toj kompaniji?

U shippingu nema sigurnog i stalnog zaposlenja. A rijetko ima izbora koji ti garantira sigurnost. To je život pomoraca, rekao je Melvan, upozorivši i na probleme piratstva, kriminalizacije pomoraca i izbjegličke krize u kojoj su pomorci najčešće oni koji prvi daju ruku pomoći izbjeglicama, što potvrđuje i ovogodišnja dodjela Plave vrpce.

Pomorska tradicija

– I tako u jeku tehnološkog napretka, potrebe smanjenja emisija ugljičnog dioksida, najavama brodova bez posade, pomorci se još uvijek nose s problemima koji su trebali ostati u povijesti: ratovima, piratstvom, kriminalizacijom i izbjegličkom krizom. Iako je teško pronaći logiku u tim činjenicama, pomorci – ta neuništiva i najvažnija karika svjetskog lanca opskrbe – opstaju, rade svoj posao profesionalno, a kad je potrebno spašavaju ljudske živote bez obzira na rasu, naciju ili vjeru.

Hrabrost, čovječnost i srčanost.

Ljubav i briga za očuvanje bogatstva i ljepote hrvatskog, sredozemnog i svjetskog mora i priobalja.

Njegovanje hrvatske pomorske tradicije.

Nemjerljiv doprinos hrvatskih pomoraca visokoj etici pomorskog poziva – to su riječi prepisane iz Pravilnika o dodjeli Plave vrpce Vjesnika, ali i mnogo više od toga – to je način života i rada hrvatskih pomoraca, rekao je Melvan.

U ime Odbora za dodjelu Plave vrpce okupljenima se obratio Alen Jugović, član Odbora i profesor riječkog Pomorskog fakulteta, kazavši da je odabir dobitnika i ove godine bio težak, jer svaki od nominiranih pothvata zaslužuje priznanje.

– Nema riječi kojima mogu dovoljno zahvaliti svakom pojedincu koji je hrabro priskočio u pomoć, često stavljajući vlastiti život i karijeru na kocku.

Ta njihova predanost nije samo čin hrabrosti, već i izraz humanosti i suosjećanja prema drugima. Stoga neka zahvalnice koje ćemo im danas podijeliti budu podsjetnik da čin ljubaznosti i hrabrosti može imati trajan i dubok utjecaj na živote drugih, rekao je Jugović.