Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt kazao je u srijedu kako se ne može dopustiti da ta država postane “praznom ljušturom” ističući kako se njene institucije moraju jačati te da istodobno treba raditi na jačanju demokratskih temelja na kojima ona funkcionira.

Na skupu u Sarajevu održanom u povodu Dana državnosti BiH, koji se obilježava 25. studenog u znak sjećanja na zasjedanje ZAVNOBiH-a iz 1943. kada je obnovljena bosanskohercegovačka državnost kao federalne jedinice u sastavu nove Jugoslavije, Schmidt je kazao kako se na tim temeljima može i treba jačati današnja BiH.

Kazao je kako je bit poruke poslane 1943. jednakost za sve narode koji u BiH žive stoljećima. “To je biti onoga što BiH jest i, unatoč svemu što se dogodilo, to je bit svega onoga što ona mora biti kao multietnička država svih njenih građana”, kazao je Schmidt.

Ocijenio je kako je Daytonski sporazum, koji je parafiran prije 28 godina, dokument koji je također dao veliki doprinos državnosti i razvitku BiH postavivši kao zajednički cilj jačanje suvereniteta države, njenih institucija i gospodarstva te vladavine prava.

“Ne možemo definirati državnost BiH kao neku vrstu prazne ljušture”, kazao je Schmidt.

Upozorio je kako su sada na djelu krajnje destruktivni napadi na ustav BiH, koje predvode osobe poput lidera bosanskih Srba Milorada Dodika, a posebice opasnim smatra napade na Ustavni sud BiH i na pravosudna tijela.

Međunarodna zajednica i dalje ima na raspolaganju instrumente za otklanjanje takvih prijetnji, no dogovorom treba tražiti nova rješenja za budućnost BiH, čiji se opstanak ne smije dovoditi u pitanje, kazao je.

Budućnost BiH je u dogovoru kojim će se izbjeći bilo čija dominacija te u jačanju demokratskih institucija sukladno vrijednostima na kojima se temelji Europska unija, smatra Schmidt.

Hrvatski povjesničar Ivo Goldstein kazao je kako se koncept bratstva i jedinstva u BiH, inauguriran tijekom borbe protiv fašizma u 2. svjetskom ratu, ni danas ne smije olako odbacivati, jer on, osim nedvojbene ideološke dimenzije, sadrži i temelje za svaku današnju suradnju bez koje zemlja nema budućnosti.

Goldstein smatra da su termini jedinstva i bratstva nesporni dio svih političkih pokreta koji su se kroz povijest borili za prava ljudi, a u slučaju BiH njihovo univerzalno značenje počelo je funkcionirati od rujna 1941. u konkretnim okolnostima početka partizanske borbe protiv, kako je rekao, šovinističkih programa ustaša i četnika i njihovih genocidnih akcija, čime je spriječen totalni građanski rat.

Zbivanja u bivšoj Jugoslaviji sve do njezina raspada donekle su devalvirala značenje tih pojmova, no za BiH oni su značajni i danas, smatra on, pri čemu opstati može samo ono jedinstvo koje se neće nametati nego koje se stvara u racionalnoj, otvorenoj i demokratskoj diskusiji u kojoj su sudionici svjesni odgovornost za postizanje rješenja.

“To je ono što su zaboravili svi sudionici političkih procesa u bivšoj Jugoslaviji i u onome što se dogodilo nakon njena raspada”, zaključio je Goldstein.