Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je javni poziv za sufinaciranje fotonaponskih elektrana, a sufinancirat će do 50 posto troškova investicije svima onima koji su u ovoj godini u svojim kućanstvima instalirali fotonaponsku elektranu ili to namjeravaju učiniti do konca godine. Fond je raspisao natječaj unatoč činjenici da se za priključak na elektroenergetsku mrežu po sadašnjim uvjetima koje određuje HEP Operator prijenosnog sustava čeka do pet ili šest godina, dok velike elektrane (poput vjetroelektrana) na priključak čekaju i do deset godina.

Za natječaj sufinanciranja fotonaponskih elektrana osigurano je 12,4 milijuna eura, a prema potrebi će se osigurati i dodatna sredstva; na prethodne natječaje Fonda za zaštitu okoliša javilo se 3.250 kućanstava kojima je odobreno gotovo 20 milijuna eura poticaja.

Kočenje projekata

Iako HEP ima dovoljno mrežnih kapaciteta da priključi sva kućanstva koja sama proizvode struju, u Udruženju obnovljivih izvora energije ne razumiju zašto postupak traje tako dugo i navode da se novim pravilima, osim ugradnje solarnih panela na krovove, koče i projekti vrijedni čak milijardu i pol eura. Tvrde da Hrvatski operater prijenosnog sustava svojim pravilima nepotrebno produljuje dobivanje dozvola i otežava kreditiranje.

– HOPS novim pravilima proces izdavanja potrebnih dozvola za OIE projekte produljuje za gotovo dvije godine. Tako će za dobivanje elektroenergetske suglasnosti, koja je uvjet za ishođenje lokacijske dozvole, investitori čekati između devet i 12 mjeseci. Za elaborat o mogućnosti priključenja čekat će 90 dana, a za elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja dodatnih pet do osam mjeseci. Usporedbe radi, EU nalaže da se sve dozvole za građenje trebaju izdati u roku od dvije godine, dok je sada samo za rješavanje priključka potrebno godinu i pol, upozorili su iz Udruženja obnovljivih izvora energije.

Uz to, više od godinu dana kasnilo je donošenje podzakonskih akata potrebnih za realizaciju instaliranja obnovljivih izvora energije da bi u lipnju na snagu stupila Uredba o kriterijima za provođenje javnog natječaja za izdavanje energetskog odobrenja i uvjetima izdavanja energetskog odobrenja, dok su u srpnju HEP Operator distributivnog sustava i HOPS objavili Pravila o priključenju na distribucijsku, odnosno prijenosnu mrežu. Međutim, i dalje su otvorena pitanja vezana uz cijenu priključenja i mrežna pravila, čime bi se kompletirao zakonodavni okvir, a najavljeno je da se cijena očekuje do kraja godine, pojasnili su u Udruženju obnovljivih izvora energije na upit Novog lista.

Nepravedan pravilnik

Investitori u zelenu energiju također navode da novim pravilnikom još uvijek nije poznato ni koliko bi HEP električne energije trebao preuzimati od proizvođača struje iz obnovljivih izvora, pri čemu ističu da HEP ima potpuno pravo u bilo kojem trenutku isključiti postrojenje iz mreže. Nadalje, investitor mora odmah podmiriti svoje financijske obveze, dok HOPS svoje obveze odgađa do izgradnje nove mreže, na što će se čekati 20 godina, iako odmah traži novac za priključak i izgradnju.

Pa unatoč pravilima koja ne idu na ruku ni velikim investitorima ni kućanstvima, HEP se suočava s problemom kao i sve elektroenergetske kompanije u EU-u – zahtjeva za priključenjem na mrežu je puno više nego što je potrošnja struje u Hrvatskoj. Tako je Ministarstvo gospodarstva raspisalo natječaj za elektrane ukupne snage do 400 megavata, a pristiglo im je zahtjeva za 12 tisuća megavata, odnosno tri puta više od planiranog.

Osim sufinanciranja ugradnje fotonaponskih elektrana, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost uskoro će objaviti i uvjete za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća za što će se osigurati 120 milijuna eura.

Projekti obnovljivih izvora u EU-u moraju čekati priključak na mrežu

Gotovo istodobno s javnim pozivom Fonda za zašititu okoliša za sufinaciranjem ugradnje solarnih panela, stigla je vijest da europske elektroenergetske mreže više ne mogu prihvaćati struju proizvedenu u kućanstvima, odnosno preplavljene su zahtjevima proizvođača da im osiguraju pristup mreži. Mreže imaju rezervne kapacitete koji im omogućuju prihvat više struje no što je u određenom trenutku potrebno i do sada su uspijevale apsorbirati znatno veće isporuke čiste energije. No, sve više regija u Europi bliži se granicama rezervnih kapaciteta i mreže se pretvaraju u usko grlo, tvrde u Euroelectricu. To znači da niz projekata obnovljivih izvora danas mora čekati na priključenje na mrežu. U Španjolskoj i Italiji, primjerice, ulazak na mrežu čeka više od 150 gigavata kapaciteta iz vjetroelektrana i solarne energije, pokazuju podaci Bloomberg. U HEP-u tvrde da imaju dovoljno kapaciteta za prihvat struje od malih proizvođača, odnosno kućanstava iako je broj zahtjeva za priključenjem veći od potrošnje struje.