Hrvatska je, nakon Slovačke, u listopadu imala najveću stopu inflacije među svim članicama Eurozone i iznosila je 6,7 posto, pokazuju najnovije procjene Eurostata za prošli mjesec. Najvišu inflaciju u listopadu su imali Slovaci, 8 posto, a neznatno nižu stopu inflacije od Hrvatske imali su Slovenci (6,6 posto). Prosječna stopa inflacije za cijelu eurozonu iznosila je 2,9 posto.

Savjetnik predsjednika Vlade za gospodarstvo Zvonimir Savić priznaje da je inflacija visoka, ali napominje da bi bila i viša da nije bilo Vladinih mjera koje su ublažile udar rasta cijena.

– Očekujemo daljnje usporavanje inflacije. Očekujemo za razinu cijele 2023. da prosječna stopa bude 8 posto. Za iduću godinu nešto više od tri posto. To je puno niže i to je pokazatelj stabilnosti tržišta, rekao je Savić. Također smatra da Hrvatskoj ne prijeti recesija, iako su neka gospodarstva EU-a na rubu recesije.

– Treba imati u vidu da je Hrvatska u posljednje dvije-tri godine, barem što se tiče gospodarstva, među tri-četiri najbrže rastuća gospodarstva u EU-u, to ne smijemo izgubiti iz vida. Ako pogledamo dosadašnje prognoze, naš rast BDP-a je revidiran na više, 2,8 posto, očekujemo rast, Hrvatska je među najbržima u Europi. Naravno da postoji realna opasnost, ali mjere Vlade, Plan oporavka i otpornosti, doprinose oporavku gospodarstva i brzom razvoju. Po korištenju EU sredstava smo među najboljima, istaknuo je Savić.

No, savjetnik Ekonomskog instituta u Zagrebu dr. Željko Lovrinčević u izjavi za naš list tvrdi da Hrvatska svoj rast BDP-a temelji na povlačenju sredstava iz EU fondova, ali je problem u tome što se taj novac, kaže, nigdje ne investira, nego ga Hrvatska samo troši.

– Hrvatskoj kratkoročno ne prijeti recesija zbog priljeva sredstava iz EU fondova, a kad taj priljev prestane ili se smanji, tada će se vidjeti da nije imao nikakvog učinka jer Hrvatska taj novac nije, poput drugih zemalja koje su ušle u EU, utrošila na unapređenje tehnološke osnove, modernizaciju poljoprivrede ili digitalizaciju, napominje Lovrinčević, dodavši da nam dogodine ne prijeti recesija, ali nam prijeti dugoročna stagnacija.

Lovrinčević pritom skreće pozornost na činjenicu da je razlika između stope inflacije u Hrvatskoj i prosjeka eurozone sve veća i taj diferencijal trenutno iznosi 3,8 posto, i nikad nije bio veći, a trebao bi biti sve manji, upozorava i dodaje da se u hrvatskoj ekonomiji »događa nešto trulo« jer su izvori rasta inflacije, poput trgovačkih marži, eskalirali.

Od članica eurozone, najnižu inflaciju u listopadu imale su Italija (1,9 posto), Luksemburg (2,1 posto) i Latvija (2,4 posto), dok su Belgija i Nizozemska čak zabilježile pad cijena, odnosno imale su negativnu stopu inflacije od -1,7 i -1,0 posto.

Inflacija u cijelom EU-u u rujnu je zamjetno usporila i to zbog posustajanja rasta cijena u eurozoni, zahvaljujući jeftinijoj energiji. Godišnja stopa inflacije na razini cijelog EU-a u rujnu je iznosila 4,9 posto, dok je istodobno stopa inflacije u Hrvatskoj bila daleko viša od tog prosjeka i iznosila je visokih 7,3 posto. Najviše stope inflacije bilježile su Mađarska (12,2 posto), Rumunjska (9,2 posto), Češka (8,3 posto), Poljska (7,7 posto) i Hrvatska (7,3 posto).