Panel-rasprava na temu poticaja vezanih uz brdsko-planinska područja / Snimio Marinko KRMPOTIĆ
Treba samo »prepisati« tuđa iskustva, odnosno ljudima koji na tim područjima žive i rade omogućiti porezne olakšice kakve imaju neka druga područja EU država koje imaju planinska i alpska područja, rekao je župan Zlatko Komadina
povezane vijesti
DELNICE – Državne mjere prema brdsko-planinskim područjima mora osjetiti svaki pojedinac koji živi na tim područjima, jer troškovi života u takvim dijelovima Hrvatske bitno prelaze državni prosjek životnih troškova i to se mora mijenjati, istaknula je u svojoj pozdravnoj riječi gradonačelnica Delnica Katarina Mihelčić odredivši time u velikoj mjeri i glavni cilj danas u Delnicama održanog prvog Foruma jedinica lokalne samouprave brdsko-planinskih područja. Vrlo dobar odaziv (52 od 85 čelnika hrvatskih brdsko-planinskih općina i gradova pristiglo je u Delnice) i dobro postavljeni temelji višesatne rasprave mogli bi, nastavi li se ovakav oblik skretanja pažnje na probleme ovih ruralnih dijelova Hrvatske, pomoći u osvješćivanju države, pa i šire javnosti, na nužnost posebnog odnosa prema ovakvim krajevima.
Nastavak suradnje
Zajednički je na kraju skupa zaključeno kako će iz svega što je rečeno svaki od nazočnih (grado)načelnika, kao i oni koji nisu došli, a žele se uključiti u ovu inicijativu, stvoriti prijedloge zajedničkih zaključaka i poslati ih na adresu domaćina, Grada Delnica. Potom će u što skorijem roku biti osmišljeni zajednički konkretni zaključci te proslijeđeni nadležnim institucijama, od raznih ministarstava do Vlade RH. Također, najavila je u završnoj riječi delnička gradonačelnica Katarina Mihelčić, suradnja »gorštačkih« čelnika bit će nastavljena njihovim novim međusobnim kontaktima, a susret koji je organiziran dan nakon »rođendana« Gorskog kotara (7. studenog) trebao bi prerasti u tradiciju pri čemu su, istaknula je Mihelčić, Delnice spremne biti domaćin i narednih ovakvih skupova. |
Razmjena iskustava
Pogrešno bi bilo reći da država ništa ne radi. Dapače, u posljednjih je nekoliko godina učinjeno znatno više no ranije, ali je to još uvijek daleko od potrebnog. Upozorio je na to u svojoj pozdravnoj riječi i župan Zlatko Komadina, rekavši kako operacionalizacija Zakona o brdsko-planinskim područjima donesenog 2018. godine nije dobra.
– Treba samo »prepisati« tuđa iskustva, odnosno ljudima koji na tim područjima žive i rade omogućiti porezne olakšice kakve imaju neka druga područja EU država koje imaju planinska i alpska područja, rekao je Komadina.
Iako je to još, dojam je, daleko, nedvojbeno je da se s državnog vrha skreće sve veća pažnja prema ovim i sličnim područjima, istaknula je u svom istupu Spomenka Đurić, državna tajnica Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, koja je pozdravivši ovaj skup rekla kako je ugodno iznenađena velikim odazivom.
– Drago mi je da je među brojnim čelnicima prepoznata važnost razmjene iskustava i umrežavanja. To je bitno jer nikada do sada nisu osigurana tako velika sredstva za razvoj brdsko-planinskih i potpomognutih područja. U 85 lokalnih samouprava koje ulaze u okvire takvih područja živi 310.000 ljudi ili 11 posto stanovništva Hrvatske, a cilj Vlade RH i našeg ministarstva je ravnomjeran razvoj svih dijelova Hrvatske. Od 2016. godine pa do danas je kroz tzv. godišnje programe u njih uloženo 37 milijuna eura, a ove su godine krenuli novi trogodišnji programi koji bi u razdoblju od 2021. do 2027. godine trebali donijeti ulaganja od 406 milijuna eura i to kroz niz različitih programa i projekata koji će biti realizirani kroz nekoliko ministarstava, najavila je državna tajnica Spomenka Đurić naglasivši kako nikada do sada takva svota sredstava nije bila na raspolaganju za korištenje.
Prvi Forum čelnih ljudi brdsko-planinskih područja / Snimio M. KRMPOTIĆ
Problem fiskalne centralizacije
Što se radi, a što bi se moglo i trebalo, potom je u određenoj mjeri rečeno kroz panel-raspravu u kojoj su uz državnu tajnicu i delničku gradonačelnicu sudjelovali još i Marijan Škvarić, gradonačelnik Lepoglave, Mile Herceg, gradonačelnik Vrgorca, Zlatko Fumić, načelnik Općine Brinje i Ljudevit Krpan, pročelnik Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima Primorsko-goranske županije, a raspravu je moderirao Vedran Kružić, direktor županijske Razvojne agencije »Prigoda«. Spomenuto je, što je svakako dobro, da se priprema i dorada mjera »brdskog« zakona, kao i sustava indeksa razvijenosti koji je za predstavnike brdsko-planinskih područja potpuno nerealan jer ne odgovara stanju na terenu, a pročelnik Krpan rekao je kako je Forumu trebao nazočiti netko iz Ministarstva financija.
– Najveći problem na terenu je fiskalna centralizacija i ako tu nema razumijevanja javljaju se problemi. Primjerice, projekt švicarsko-hrvatske darovnice je dobar, ali on traži 10 posto ulaganja od strane goranskih lokalnih samouprava. Budući da je riječ o financijski jako zahtjevnom projektu, tih 10 posto za njih su ogromni novci pa je jasno da bi u planiranju takvih projekata trebalo uvažiti i njihove stavove, odnosno po takvim projektima uključiti u odlučivanje i njih i županiju, smatra Krpan.
U drugom dijelu skupa o primjerima dobre prakse u Italiji govorila je Maria Valentino Vanceo, savjetnica za europske i globalne politike, a u panel-raspravi nakon njezinog istupa sudjelovali su Elena Rudan, predstavnica Fakulteta za menadžement u turizmu i ugostiteljstvu, Petar Hrg, direktor TZ-a Gorskog kotara, Dejan Iskra iz Regionalne razvojne agencije Zeleni kras (Slovenija) te David Bregovac, načelnik Općine Fužine. Kroz program Foruma vodila je Sandra Kljaić, a prigodne nastupe ostvarili su učenici Glazbene škole »Ivo Tijardović« iz Delnica, polaznici Dječjeg vrtića Hlojkica te vokalna skupina DiM iz Delnica.
