Uz sve moguće mjere prema građanima i industriji za energiju, uz veliku količinu tzv. helikopterskog novca kojim se alimentiraju socijalne potrebe, kao i projekti u obnovi itd., Vlada je odlučila u ovoj izbornoj godini uhvatiti se u koštac s još jednim problemom, a to je stanje u zdravstvu. Ministar Vili Beroš najavljuje i skraćivanje lista čekanja i uvođenje reda u rad obiteljske medicine, kako bi pacijent došao u prvi plan, kako kaže u svojim najavama.

Ovih dana izjavio je tako da je spreman čak i odstupiti ako ne uspije ostvariti plan da do kraja ove godine liste čekanja na dijagnostičke postupke u svim hrvatskim bolnicama svede na maksimalnih 270 dana. Iako je kraj godine jako blizu, Beroš je izašao s tom vrlo konkretnom najavom, što vjerojatno znači da je u sustavu već spremno da tako i bude, inače valjda ne bi licitirao svojom ostavkom.

Pritom Beroš ističe da na liste čekanja na dijagnostičke postupke utječu četiri elementa – broj uređaja, broj liječnika, organizacija rada i broj pacijenata, a trenutno je duljina tih listi, prema Beroševom mišljenju, jedan od velikih problema sustava za koji se gotovo uvijek proziva njega, zaboravljajući pritom odgovornost i drugih dionika sustava kao što su ravnatelji bolnica te Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje koji dogovara i plaća te usluge. Ističe i kako Hrvatska po listama čekanja u javnom zdravstvu uopće nije najgora u Europi, ali sama činjenica da izlazi s takvim obećanjem, dokazuje da je netko u Vladi ozbiljno odlučio riješiti ovaj problem.

U tom kontekstu, od danas na snagu stupa Plan i program mjera zdravstvene zaštite od 2023. do 2026., koji prvi put donosi vremensko-kadrovske normative u zdravstvu. To zvuči dosta birokratski i nerazumljivo, ali u suštini se radi o tome da će se posve precizno propisati vrijeme potrebno za pojedini pregled. U prijevodu, vremensko-kadrovski normativi osnov su za organiziranje dnevnih radnih aktivnosti u ambulantama i bolnicama, pri čemu se potpuno precizno propisuje da sistematski pregled može trajati od 10 do 25 minuta, za cijepljenje je potrebno od pet do 12 minuta, za vađenje krvi od jedne do tri minute itd. To se odnosi na cjelokupni sustav zdravstva, i trebalo bi biti razlogom skraćivanja lista čekanja. Kad se tome doda ranija promjena prakse, po kojoj se za unaprijed naručene preventivne i druge »sporovozne« preglede bolnice i liječnici angažiraju i poslijepodne, ne može se reći da se sustav ne pokušava poboljšati. Ishodom vjerojatno pacijenti i dalje nisu i neće biti potpuno zadovoljni, jer je riječ o ogromnim reformama i procesu koji traje, ali neki pokušaji ipak postoje.

A da se krenulo u dobrom smjeru, dokazuju i reakcije struke. A one su – negativne. Tako liječničke udruge tvrde da će to donijeti više štete nego koristi, i dovesti do pada kvalitete zdravstvenih usluga.

Riječ je naravno o tome da uvođenje svake promjene u ovako veliki sustav kao što je sustav zdravstva uvijek izaziva otpore. Struka je najčešće uvijek protiv, jer je to za njih dodatan posao i dodatan presing, no količina posla ne znači da mora pasti kvaliteta zdravstvene usluge, barem tako misli ministar Beroš, koji dosta hrabro izlazi u javnost sa svojim obećanjima.

Liječnici se bune, pa kažu da je u inozemnim klinikama točno određeno vrijeme za pregled, te vrijeme za administraciju, i tvrde da niti u svakoj ustanovi pregled ne može jednako trajati, a jednako tako i da nijedan pacijent nije isti. Doktori su posebno nakon Covid-krize već umorni i iscrpljeni od ogromnog broja ljudi koje dnevno treba pregledati, i zato posebno osjetljivo reagiraju i na ovu novost.

No, s modernijom dijagnostikom i modernijim uređajima, sigurno i taj pravilnik valja uskladiti s današnjim novim okolnostima. Ako ništa drugo, on se prilagođava vremenu brže dijagnostike, a i prema zakonu je neobavezujuć, više je preporuka za sustav zdravstva.

No, i liječnicima i ministru cilj bi trebao biti isti, zar ne, a to je brža i kvalitetnija zdravstvena usluga.