Dogodila se prometna nesreća. Vozilo vam je oštećeno. Osoba odgovorna za štetu je drag i pitom čovjek, uredno vam je dao svoje podatke, broj police obaveznog osiguranja, surađuje, ispričava se, neugodno mu je i on bi volio da sve prođe glatko! Javljate se njegovom osiguratelju, ne vidite u čemu bi trebao biti problem. No ne lezi vraže. Stvari se kompliciraju tamo gdje ne bi trebale biti komplicirane. Kreće natezanje oko ponude, oko iznosa naknade štete. Vi pokušavate komunicirati, objašnjavati, uvjeravati. No ne ide! Pregovori, dogovori, pokušaj mirnog rješavanja, ne miču se s mrtve točke. Ukopali su se i ne mrdaju. Ljubazno vam priopće da uvijek možete ako niste zadovoljni, sudskim putem tražiti ostvarenje svojih prava, piše revija HAK.

Nitko danas nema vremena a ni živaca vući se po sudovima i istjerivati pravdu, a osim toga bolje vrabac u ruci nego golub na grani. Daj što daš, samo brzo daj! Vrijeme je ionako, novac! Sve su to fraze i pojavnosti kojima se obilno te bez imalo čovjekoljublja koriste subjekti koji su po definiciji osnovani radi profita, a i ne samo oni. Od koga god tražite novčani iznos na ime naknade štete, naravno da će gledati kako bi vam što manje isplatio, ako ikako može. Znate kako se kaže, uvijek je skupo onom koji kupuje i uvijek je jeftino onom koji prodaje. Računaju svi, kako vam se neće dati vući po sudovima!

Upravo stoga treba znati što vam pripada u postupku naknade štete, što možete tražiti i na koju se argumentaciju pozvati, odmah u startu. Potpuna naknada! Potpuna. Uključujući i porez na dodanu vrijednost! Nemate račun, da i? Odmah izvucite argumentaciju iz stava sudske prakse. Stajalište Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev-818711 od 4. 6. 2014.! To zvuči i to znači. Što u njemu piše?

Ključne odredbe o naknadi štete  nalaze se u Zakonu o obveznim odnosima (u daljnjem tekstu ZOO). Prema odredbi čl. 1085. st. 1. ZOO kojom je uređena naknada materijalne štete, odgovorna osoba dužna je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala! Odredbom čl. 1090. istog zakona propisano je da će sud, uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije uzrokovanja štete, dosuditi naknadu u svoti koja je potrebna da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja.

Iz navedenih odredbi proizlazi da se u slučajevima kad oštećenik ima pravo na naknadu štete isplatom novčanog iznosa, naknada određuje u onom iznosu, koji je prema redovnom tijeku stvari potreban da bi se materijalna situacija oštećenika dovela u prijašnje stanje, odnosno stanje u kojem se nalazila prije štetnog događaja, a u slučaju oštećenja stvari naknadu štete predstavlja novčani iznos u visini cijena dobara i usluga potrebnih za popravljanje stvari. Oštećenik ima pravo izbora hoće li oštećenu stvar popraviti kod ovlaštene stručne osobe (poduzetnik), koji je kao porezni obveznik ovlašten zaračunati kupcu (naručitelju, odnosno oštećeniku) porez na dodanu vrijednost, ili će popravak izvršiti sam (osobno ili putem prijatelja, srodnika).

No u svakom slučaju PDV predstavlja dio novčanog iznosa koji je potreban i koji nastaje kao trošak popravljanja oštećene stvari, odnosno trošak kojim se oštećenikova materijalna situacija dovodi u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja u smislu odredbe čl. 190. ZOO. Upravo zbog navedenog kod odlučivanja o osnovanosti tužbenog zahtjeva nije odlučno što oštećenik nije imao nikakvih izdataka za popravljanje stvari, dakle, okolnost da nije popravio stvar. Jer odredbom čl. 190. ZOO pravo na naknadu u navedenom opsegu uključujući i porez na dodanu vrijednost, nije uvjetovano prethodnim popravljanjem stvari, odnosno plaćanjem izdataka potrebnih za popravljanje.

Dakle, postane li sporno pitanje, jeste li ili niste popravili oštećenja, imate li  ili nemate pravo na naknadu poreza na dodanu vrijednost iako niste izvršili popravak oštećene stvari ili ste je popravili, a nemate ili zbog najrazličitijeg mogućeg razloga niste u mogućnosti predočiti račun, odmah da skratite muke i sebi i onima koji vam mute vodu i posredno zagorčavaju život, posegnite za stavom Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev-818711 od 4. 6. 2014. Možete se pozvati i na  pravno shvaćanje Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Su-IV-127/2013. od 5. 12. 2013., također će biti relevantno. Naravno da ta stajališta nisu nepoznata onima koji se svakodnevno bave naknadama štete, ali znate i sami kod nas se često poseže za taktikom APP, ako prođe, prođe, ako pristane na manje, pristane! Naime, iako je ovo stajalište Vrhovnog suda iz davne 2014., postojala je potreba da se podsjeti i ukaže na njegov sadržaj i 2023. godine i to u predmetu o kojem je odlučivao Županijski sud u Šibeniku (Gž-566/2022-2; presuda od 25. 4. 2023.) u kojem je oštećeni naveo da je otklonio štetu popravkom vozila, ali nije posjedovao račun.

Oštećeni je u tom predmetu potraživao štetu koju je pretrpio naletom na kravu koja se kretala noću bez nadzora po javnoj prometnici koja nije označena prometnim znakom životinja na cesti, pri čemu je bila riječ i o zaštićenom dijelu kolnika (dupla zaštitna odbojna ograda sa obje strane kolnika koju krava ne može prijeći ili preskočiti). Krava koja se noću kreće bez ikakvog nadzora po javnoj prometnici opasna je stvar, a za štetu od opasne stvari odgovoran je njezin vlasnik! Štetu valja potraživati od vlasnika, ukoliko vam nije voljan mirnim putem nadoknaditi je, predstoji sudski postupak. No pravila su ista. Naknada štete. Zakon o obveznim odnosima. Potpuna naknada! I tako dok jedni ukazuju na drastično smanjenje broja krava u Republici Hrvatskoj tj. negativne trendove u govedarstvu, drugi na krave nalijeću vozilima  na mjestima gdje ih doista nije opravdano očekivati. To što se je sve manje i manje stoke, ne znači da je nećete sresti na prometnicama.