CRIKVENICA – Znanstveno popodne najnoviji je projekt crikveničke Srednje škole Dr. Antuna Barca koji provode Julija Perhat i Jasna Borbelj Čeko u suradnji s crikveničkom Gradskom knjižnicom. Glavni cilj projekta jest razvijanje kritičkog mišljenja i poticanje interesa za aktualne znanstvene, odnosno društveno-humanističke teme kod učenika, ali i šireg građanstva te njihovog poticanja na aktivno sudjelovanje u demokratskoj praksi rasprave o temama od javnog značaja te približavanje znanstvenih tema građanima.

– Učenici koji jesu ili će postati pokretačka snaga društva, zajedno sa širim građanstvom, ovim projektom bi imali priliku kroz moderirane panel diskusije s uglednim pozvanim predavačima jednakopravno raspravljati o raznim aktualnim znanstvenim, odnosno društveno-političkim temama, a kojima bi se pristupilo iz prvenstveno znanstvene perspektive u ugodnoj i opuštenoj atmosferi crikveničke knjižnice te Srednje škole Dr. Antuna Barca u Crikvenici – stoji u najavi.

Manje u krivu

Predavanja, koja su besplatna, održavat će se jednom mjesečno, naizmjenično u Srednjoj školi Dr. Antuna Barca i crikveničkoj Gradskoj knjižnici, a do sada su stupili u kontakt s predavačima iz raznih područja ljudskog djelovanja – od fizike, psihologije, filozofije, pa sve do medicine, ekonomije i tako dalje.

Prvo predavanje naslovljeno »Koliko je krivo biti u krivu« održat će doktor znanosti Saša Ceci i to u srijedu, 8. studenoga, u 18 sati. Kako se osjeća čovjek koji je u krivu, pitala je novinarka, autorica i samozvana stručnjakinja za bivanje u krivu Kathy Shultz.

– Svima nama se čini da se ljudi koji su u krivu osjećaju loše, posramljeno ili jadno. No, nije tako. Ljudi koji su u krivu, kaže Shultz, osjećaju se kao da su u pravu. Zato i nisu sami u stanju uvidjeti svoju grešku. Stvar je još zanimljivija kada uzmemo u obzir pitanje što nam znanost kaže o svemu tome. Vidjeli smo i tijekom pandemije da je javnost od znanstvenika očekivala da svi odgovaraju jednako na ista pitanja, što nije bio slučaj. Je li to problem naših znanstvenika, ili možda nešto ne štima sa znanošću? Zapravo, ni jedno od toga. Isaac Asimov, američki profesor kemije, poznatiji kao jedan od najvažnijih znanstvenofantastičnih autora, upozorio je da smisao znanosti nije da bude točna jer je to gotovo nemoguće. Ono što nam znanost daje jest to da, sa svakim eksperimentom i novom teorijom mi postajemo – manje u krivu. Cijeli smisao i bloga Blesimetar i javnog djelovanja njegovog autora Saše Cecija je da ćemo što god da radimo i što god da kažemo – biti u krivu. Jedino čemu se možemo nadati jest da ćemo sljedeći put naučiti još nešto i biti sve manje i manje u krivu. Saša će nam kroz brojne svoje pogreške pokazati kako da i naše greške postanu sve manje važne – naglasile su organizatorice Julija Perhat i Jasna Borbelj Čeko.

Kvartet Blesimetar

Ceci, čestični fizičar s Instituta »Ruđer Bošković«, aktivan je u promociji znanosti, između ostalog i kroz emisiju »Treći element« koju je vodio na HRT-u te kao jedan od osnivača i organizatora »Društva za promociju znanosti i kritičkog mišljenja« koje organizira i znanstveno-popularna predavanja »Skeptici u pubu«. Autor je kvarteta Blesimetar, serije znanstveno-popularnih knjiga koje će i predstaviti na predavanju. Iako je autor fizičar, Blesimetar Prvi koristi se već godinama na Sveučilištu u Rijeci na nastavi metodologije psiholoških istraživanja. Blesimetar Drugi je zato ispunjen zabavnom i razumljivom fizikom pa ga je Hrvatsko fizikalno društvo 2019. dijelilo kao nagradu učenicima koji su postigli najbolje rezultate na natjecanjima iz fizike.

Za Treći su se mnogi potrudili da nikako ne izađe – ipak je izašao 2021. godine i po autoru ima neke od njegovih najljepših priča. Konačno, za tekstove prikupljene u Četvrtom, autor je ove godine nagrađen Nagradom Grada Zagreba i, iako je i dalje fizičar, pozvan je da održi predavanje na edukaciji HZJZ-a o cijepljenju za liječnike i druge medicinske djelatnike. Uz to je i urednik nekoliko udžbenika za osnovnoškolsku fiziku. Dobitnik je godišnje državne nagrade za znanost za popularizaciju znanosti 2015. godine.