Iako iz Vlade već nekoliko mjeseci šalju umirujuće poruke da će inflacija nastaviti padati, Eurostatovi novi podaci pokazuju da na razini 20 zemalja eurozone inflacija doista pada, ali trend pada među najmanjim je upravo u Hrvatskoj. Kod nas je i dalje u rujnu inflacija bila 6,7 posto, a sada u listopadu 5,7 posto. Mada to jest pad od skoro jedan posto u odnosu na rujan ove godine, na razini zemalja eurozone inflacija je već u takvoj silaznoj putanji nakon oporavka od kriza da je na prosjeku od 2,9 posto.

Time je inflacija u eurozoni znatno usporila, s 4,3 posto u rujnu. U prijevodu, to znači da su potrošačke cijene u listopadu u većem dijelu EU-a porasle najblaže od srpnja 2021. godine, otkako je bila krenula kriza koja je u nekima od zemalja završila čak i recesijom. U skladu s tim i cijene energije u listopadu su oštro pale u eurozoni, za 11,1 posto u odnosu na isti mjesec lani, nakon 4,6-postotnog pada u rujnu. Svježa hrana poskupjela je pak za 4,5 posto, ali znatno blaže nego u rujnu, kad je stajala 6,6 posto više nego prije godinu dana.

Godišnja razina

Kad se isključe cijene hrane i energije, inflacija je u eurozoni u listopadu iznosila pet posto i bila je pola postotna boda niža nego u rujnu.

Niža stopa temeljne inflacije odražava blaže poskupljenje industrijskih proizvoda, čija je cijena u listopadu bila viša za 3,5 posto nego u istom mjesecu prošle godine. U rujnu su bile više za 4,1 posto. Usluge su poskupjele 4,6 posto, gotovo kao i u rujnu.

Kad se gleda pojedinačno po zemljama koje kao valutu imaju euro, jednako kao i Hrvatska, i dalje je najviša inflacija u Slovačkoj, koja je i u listopadu bilježila daleko najsnažniji rast potrošačkih cijena na godišnjoj razini, za 7,8 posto. Druga je, nažalost, Hrvatska. Indeks potrošačkih cijena Državnog zavoda za statistiku pokazuje pak da su cijene u listopadu porasle za 5,8 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, nakon 6,7-postotnog rasta u rujnu. Na mjesečnoj razini uvećane su po DZS-u za 0,4 posto.

Najbliža je Hrvatskoj po rastu cijena na godišnjoj razini, mjerenom HICP-om, ponovo bila Slovenija sa stopom inflacije u listopadu od 6,6 posto, pokazuju Eurostatove tablice.

Daleko najblaži rast potrošačkih cijena u odnosu na prošlogodišnji listopad imali su Italija i Luksemburg, od 1,9 odnosno 2,1 posto. Slijede Latvija i Finska sa stopom inflacije od 2,4 posto.

Cijene su na godišnjoj razini ponovo pale u Nizozemskoj, za jedan posto. Smanjene su još samo u Belgiji, za 1,7 posto u odnosu na listopad lani, pokazuju procjene Eurostata.

Preskupa hrana

Ministar financija Marko Primorac gostovao je, u povodu objave ovih podataka, u dnevniku HRT-a te kazao da je ipak zadovoljan trendom pada inflacije, ali i da ga brinu cijene hrane.

– Mi de facto od studenog 2022. godine bilježimo kontinuirano usporavanje inflatornih pritisaka uz iznimku kolovoza koji je bio, kako smo i očekivali, jednokratnog karaktera. Međutim, mjerama Vlade, prije svega zbog ograničavanja cijena električne energije i ostalih energenata, ali i konstruktivnog dijaloga s predstavnicima trgovačkih lanaca i predstavnicima banaka, ipak je inflacija usporena. Tu smo praktički odradili ono što smo mogli učiniti kao Vlada, rekao je ministar.

No, i dalje ih zabrinjava cijena prehrambenih proizvoda i pića.

– Uvijek ima prostora za daljnje snižavanje cijena. Inflacija je i dalje velika, ali vesele nas trendovi. Došlo je ipak do smanjenja cijena u segmentu hrane i pića te energije. To je dobro s obzirom na to da su energenti input za proizvodnju ostalih proizvoda pa bi se trebali pozitivno odraziti na kretanje ostalih cijena u gospodarstvu, rekao je Primorac, dodavši da očekuju i dalje silazan trend.

– Za 2024. godinu očekujemo značajno usporavanje inflatornih pritisaka na razinu nešto više od 3 posto i naravno da ćemo činiti sve što možemo i kao Vlada da do toga i dođe, rekao je.