Mnoge hrvatske parkove, ulice i aleje krase platane, drveće raskošnih krošnji koje može rasti do impozantnih visina i doživjeti impozantne godine. Drvo kojem se tepa da je najljepše i najstarija platana u Hrvatskoj je ono u Trstenom čije je sjeme početkom 15. stoljeća donio iz Istanbula dubrovački pomorski kapetan Florio Jakob Antunov.

Platane su se u Hrvatskoj češće počele saditi početkom 19. stoljeća, uglavnom zaslugom Napoleonovih generala koji su tako obilježavali slavodobitne pohode u hrvatske gradove, poput generala Marmonta u Karlovcu po kojem aleja danas nosi ime i dalje je urešena (uglavnom) originalnim stablima. Slično je i Rijeci gdje Krešimirovu ulicu upravo platane zasađene u drugoj polovici 19. stoljeća čine avenijom, ili u Zagrebu čiji Zrinjevac bi bio prosječni park u centru da na njemu nije 220 platana zasađenih 1870-ih godina.

No, neki im u posljednje vrijeme okreću leđa unatoč neupitnoj ljepoti i hladu koji pružaju u vrijeme vrućina. Recimo, kako javlja The Guardian, najveći australski grad Sydney donio je odluku da se postupno riješi platana, koje su kao i mnogo ostalih stvari „uvezene“ i udomaćene iz starog svijeta nakon osnutka grada 1788. godine.

Platane čine oko 10 posto sveg drveća posađenih u urbanom prostoru Sydneya i skupljaju protivnike godinama. Jedan od njih je i jedan od najprominentnijih teoretičara klimatskih promjena Tim Flannery, zagovornik brzog napuštanja fosilnih goriva i pobornik zaštite prirode. Zvučat će malo čudno da takav čovjek ima nešto protiv bilo kakvog drveća, ali ostat će zapisana njegova rečenica da su „platane strani korov, važni našoj prirodi otprilike kao betonski stupovi“. I nije jedini koji tako misli.

Nadalje, poznato je da pelud koji platane „proizvode“ u proljeće može izazvati alergijske reakcije i sigurno zagorčava život ljudima s astmom, no po tom „aršinu“ bi se uz urbanih prostora morale ukloniti i mnoge ostale vrste drveća, lipe, vrbe, topole…Upravo je to bio razlog da se prije Sydneya drugi veliki australski grad Melbourne riješi platana.

No, priča iz Sydneya ima sasvim drugu pozadinu, možda i mnogo logičniju s obzirom na probleme s kojima se cijeli svijet suočava. Naime, odluka o micanju platana iz parkova i aleja najvećeg australskog grada dolazi kao vrsta pripreme za očekivano sve gore klimatske uvjete, odnosno rast prosječne temperature u budućnosti.

Gradski oci i hortikulturalni stručnjaci u ovom slučaju rade s ciljem da povećaju pokrivenost zelenilom koje hladi grad svojim krošnjama. Ali, onim koje će rasti u uvjetima ekstremnijih temperatura i dužih sušnih razdoblja. Drugim riječima, na mjesto platana doći će izdržljivije domaće vrste kao što su nama egzotični bloodwood, odnosno „krvavo drvo“, tulipanovac ili pjegavi svilenkasti hrast  (Buckinghamia celsissima).

No da je moguće da tu neće sve ići glatko, upozorio je direktor hortikulture u Kraljevskom botaničkom vrtu u Sydneyu John Siemon. Podsjetio je da ne treba zaboraviti zašto se uopće platana našla u parkovima i na ulicama Sydneya.

“Platane su se pokazale otporna vrsta – uspijevaju ispod betonskih i uređenih područja i pružaju nevjerojatne sjenovite drvorede” – kazao je Siemon za The Guardian i dodao da se pokušalo i s nekim domaćim vrstama otpornim na visoke temperature i sušu koje se ipak nisu pokazale tako otpornim u urbanom okruženju gradskog asfalta. No, i on smatra da će doći vrijeme, odnosno promjena klime koju platane neće podnijeti.