Ina Grupa u prvih devet ovogodišnjih mjeseci ostvarila je neto dobit od 158 milijuna eura, što je za 58 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, pokazuje financijsko izvješće objavljeno u petak.

Neto prihod od prodaje u tom je razdoblju iznosio 2,89 milijardi eura te je bio za 20 posto manji nego godinu dana ranije.

Kako navode iz te kompanije, usprkos određenoj volatilnosti, makroekonomska stabilizacija cijena ugljikovodika nastavila se kroz 2023. godinu. To je dovelo do pada ukupne realizirane cijene od 33 posto u usporedbi s prvih devet mjeseci 2022. godine, osobito cijene plina. Dodaju i da je cjenovno okruženje za finalne proizvode također smanjeno u usporedbi s prvih devet mjeseci 2022., što je rezultiralo sa 45 postom nižom EBITDA-om u usporedbi s istim razdobljem lani.

U sklopu investicijskih aktivnosti uložena su 282 milijuna eura, što je porast od 11 posto u odnosu na prvih devet mjeseci 2022., od čega se 85 milijuna eura odnosi na kupnju dodatnih 25,25 posto udjela u OMV-u Slovenija, čime je Inin udio u ovoj tvrtki povećan na 33 posto, stoji u izvješću.

Po riječima predsjednice Uprave Ine Zsuzsanne Ortutay, ovu godinu obilježava stabilizacija cijena ugljikovodika, ali i investicijski ciklus u svim Ininim segmentima. Projekt nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka, ključni projekt za dugoročnu održivost rafinerijskog poslovanja Ine, nastavlja se s ukupnom dovršenošću projekta od 81 posto, navela je.

“Maloprodajni rezultati su čvrsti, podržani snažnom turističkom sezonom i rastom marže ne-goriva za 31 posto u usporedbi s prvih devet mjeseci 2022. godine. Iako je logistika tijekom vrhunca turističke sezone bila izazovna, održana je sigurna i stabilna opskrba. INA je pozdravila ukidanje regulacije o prodaji svoje proizvodnje plina u srpnju, no tvrtka je i dalje izložena kontinuiranoj regulaciji maloprodajne marže goriva, što je rezultiralo kontinuiranim oportunitetnim gubicima. U prvih devet mjeseci 2023. INA je ostvarila EBITDA-u od 341 milijun eura i neto dobit od 158 milijuna eura, što je snažan rezultat kada se uzmu u obzir svi nepovoljni vanjski čimbenici, među kojima su najznačajniji niže cijene i regulacija”, ocijenila je Ortutay.