Cestovne nesreće ubojica su broj jedan djece i mladih. Djeca kao sudionici u prometnim nesrećama stradavaju u različitim ulogama, kao putnici u vozilima, mopedisti, motociklisti ili kao biciklisti, ali i pješaci, a u posljednje vrijeme i na romobilima.

Ipak najviše stradavaju kao putnici. Velik broj djece trpi posljedice, a u 2022. godini 17 je djece poginulo, lani njih 12. To je pokazatelj da odrasli i društvo nisu dovoljno učinili – istaknula je pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević na Konferenciji o zaštiti prava djece u prometu – gdje smo i što još moramo učiniti? koji su zajednički organizirali Ured pravobraniteljice za djecu i Veleučilište u Rijeci.

Interdisciplinarni pristup

Konferencija je okupila cijeli niz stručnjaka različitih profila iz svih relevantnih hrvatskih institucija, od cestovnih do zdravstvenih i obrazovnih te je ponudila interdisciplinarni pristup problemu prometne sigurnosti.

Iznoseći da brojka od 1,3 milijuna ljudi godišnje u svijetu koji poginu na cestama zahtijeva posebnu pažnju i promišljanje što se može napraviti, pravobraniteljica je kazala da je prema podacima Europske komisije šest tisuća djece poginulo na europskim cestama od 2011. do 2022. godine.

– U Hrvatskoj smo u prošloj godini imali 71 smrtni slučaj na milijun stanovnika. Tu smo na trećem mjestu među najgorima, jer prosjek EU-a je 46 poginulih.

Prije dvije godine imali smo 1.254 stradalih u prometnim nesrećama, a lani ih je stradalo još više. Sve je veći broj djece s izuzetno teškim tjelesnim ozljedama. Za ovu godinu još nemamo podatke, ali znamo da su oni zabrinjavajući, kazala je Pirnat Dragičević.

Foto Angela Maksimović

U razdoblju od 2011. do 2020. godine u hrvatskom je cestovnom prometu poginulo 156 djece, a upozoravajući kako se treba više angažirati da se unaprijedi cestovna sigurnost, pravobraniteljica je naglasila da je odgovornost na odraslima.

– Na žalost, djeca najčešće stradavaju kao putnici u vozilima kojima upravljaju njihovi roditelji ili druge odrasle osobe. Djeca se nepropisno prevoze vozilima, na prednjim sjedalima, nevezani na stražnjim sjedalima, bez posebne sjedalice i postolja.

Prevoze se u neregistriranim vozilima, pod utjecajem alkohola, prije stjecanja prava na upravljanje vozilom. Sve je to sveprisutno i treba osvješćivati javnost koliko je to štetno, upozorila je pravobraniteljica.

Stroža primjena zakona

Naglašavajući da se preventivne kampanje trebaju usmjeriti ne samo prema djeci, već i odraslima, ali i strože primjenjivati prometne zakone, kazala je da je potrebno prevenirati i pojavu da djeca upravljaju električnim romobilima, motociklima i sličnim prijevoznim sredstvima prije dopuštene dobne granice i završene obuke.

Kao problem istaknula je i da djeca upravljaju biciklima i romobilima bez kacige i reflektirajućeg prsluka, a zabrinjava i neinformiranost roditelja o pravilima upravljanja biciklom na cesti i potrebi osposobljavanja za upravljanje.

Činjenicu da se djeca u automobilima u velikom broju nepravilno prevoze potvrdila je Italina Benčević iz Udruge Roditelji u akciji – RODA, koja je istaknula da je istraživanje te udruge pokazalo kako se u Hrvatskoj više od polovice djece prevozi nevezano, a potrebu edukacije roditelja istaknuo je i dr. Ivica Barišić s Veleučilišta u Rijeci.

– Istraživanja su pokazala da veliki postotak roditelja djecu nepravilno prevozi, a kada se dogodi tragedija, onda je kasno. Na žalost, puno roditelja toga nije svjesno, kazao je dr. Barišić.

Trebalo bi bolje projektirati cestovnu infrastrukturu

Kako je istaknuo dr. Ivica Barišić, Hrvatska ima dobrih, ali i loših prometnica te je upozorio da Hrvatskoj nedostaju smjernice za sigurno projektiranje cestovne infrastrukture.

– Događa se to da se napravi potpuno nova cesta, ravna, široka, bez ikakvih mjera smirivanja prometa, i to u blizini škole ili igrališta. Sa strane se stavi znak ograničenja brzine i smatra se da je taj znak krajnji domet.

Istovremeno, primjerice, Nizozemska ili Slovenija imaju smjernice za mjere smirivanja prometa gdje se građevinskim oblikovanjem cesta i raskrižja predlažu rješenja kojima se rade razlike između cesta u i izvan naselja.

Na ulazu u naseljeno mjesto postavljeni su razdijeljni otoci koji smanjuju brzinu, a mi to nemamo. Imamo cestu izvan naselja koja ulazi u naselje, ali za vozača nikakve razlike nema.

Oblikovanjem infrastrukture značajno se može povećati sigurnost prometa, a naši projektanti često nisu svjesni kolika je njihova odgovornost. Dio projektanata uopće ne razmišlja o aspektu sigurnosti u prometu, kazao je dr. Barišić.

Ujedno je zaključio da novi Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa u tom pogledu donosi značajna poboljšanja, jer donosi upute kako projektirati infrastrukturu da bi se spriječilo nastajanje velikih brzina, pogotovo u urbanim sredinama.