Tabak: Civilni nadzor postaje forma bez stvarnog sadržaja

Foto ilustracija D. Kovačević

ZAGREB U Vladinom odabiru članova Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija pojavio se i Gordan Akrap, što je u dijelu stručne javnosti izazvalo i disonantne tonove, zbog njegove prošlosti, ali i činjenice da je do lani radio u SOA-i. Sigurnosni analitičar portala obris.org, Igor Tabak, smatra da se radi o nastavku devastiranja ovakvih civilnih nadzora, koji sve više samo postaje forma, bez stvarnog sadržaja.

– Kod konkretnog slučaja imenovanja u Građansko vijeće za nadzor obavještajnog sektora je to miješanje sadržaja ispalo posebno naglašeno, budući da je imenovana osoba koja u biografiji čini se ima i prošle incidente diplomatsko-obavještajne naravi. Pri tome, postoje indicije da se tu radilo baš o neodmjerenom radu u obavještajnoj sferi čijim se suzbijanjem ovo nadzorno Vijeće inače sadržajno bavi. Nažalost, izgleda da to u RH danas i nije neki poseban problem ili prepreka – što samo po sebi zorno pokazuje dubinu problema u kojima se kao država nalazimo po pitanju civilnog nadzora sigurnosnog sektora – pesimističan je Tabak. Ovom izjavom se dira svojevrsnog skandala kad je Akrapu, tada aktivnom djelatniku sigurnosne službe, bio oduzet diplomatski status u Njemačkoj, jer je njemačka obavještajna služba, a jasno da je o tome obavjestila i političke sfere, držala da Akrap ne radi u potpunosti prema očekivanjima kad je ubojstvo imigranta Stjepana Đurekovića bilo obrađivano. Podsjetimo, na kraju su zbog tog kaznenog djela Njemačkoj izručeni Zdravko Mustać i Josip Perković, a njemačke sigurnosne službe imale su dojam, a o tome su neslužbeno izvješćivale i medije, kako Akrap nije bio koorperativan na slučaju, u najmanju ruku. S Perkovićem u službi ga je, prema pisanju medija iz tog vremena, vezala i suradnja u Operativnoj akciji Barakuda, s kraja devedesetih, koju je Akrap formalno vodio, a Perković nadgledao. Fromalno se radilo o istrazi o odnosu kriminala, politike, pravosuđa i policije, dok su mediji nagađali da je služila i za obračun unutar tadašnjeg HDZ-a. Glavni izvor iz te akcije, agent »Mornar«, a radilo se o Veselinu Marinovu, na kraju je ubijen 2002. godine, sud će zaključiti da ga je Vinko Žuljević Klica ubio u samoobrani. Klicu će pak 2015. godine ubiti pravdi za sada nepoznati počinitelj.

Pomalo su i bizarne informacije koje neslužbeno dolaze iz izvršne vlasti. Naime, dio ljudi koji je bio za imenovanje Akrapa je čak smatrao kako je to što je radio u SOA-i Akrapu zapravo prednost. Tek ih je upoznavanje s činjenicom da bi onda mogao doći u situaciju da nadzire i svoje operacije, kao i da građansko Vijeće nije stručno – jer stručni nadzor obavlja Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost – dovelo do toga da se propituju koliko im je odluka bila pametna. Inače, analitičar Igor Tabak ne smatra kako je ovo izdvojen slučaj, odnosno, uništavnje ovakvih institucija koje bi trebale biti svojevrsni civilni nadzor nad polugama vlasti i represije nije nešto što se događa od jučer. – Nažalost, niz je tu problema. Kao prvo, već se neko vrijeme vidi kadrovsko popunjavanje većeg broja kontrolnih tijela »pro forma« – da se navede sastav, a bez imalo brige za djelovanje takvih mehanizama. Dakle, u njih često dolaze ljudi koji ne razumiju, ili ne žele razumjeti, svrhu djelovanja takvih organa. Pri tome se ne vodi računa ni o statusu osoba koje se postavlja, pa nije čudo da u građanskome nadzoru obavještajnog sektora osvane sam taj sektor, kao što i u Ministarstvu obrane, na suštinskim civilnim dužnostima osvanu djelatne vojne osobe. To je jedna razina problema – gdje se u ime jednostavnosti i efikasnosti postupanja, polagano žrtvuje smisao institucija – pojašnjava Tabak razvoj situacije u ovoj bitnoj sferi društva.