Na prosvjedu “Mladi u znanosti – visokoobrazovani, nisko plaćeni”, održanom u četvrtak na Institutu Ruđer Bošković, upozoreno je na dugogodišnju potplaćenost mladih znanstvenika, čije plaće zaostaju za onima u gospodarstvu, te zatražena pravedna cijena rada za sve u sustavu znanosti.

Predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Tvrtko Smital rekao je da su došli u kritičnu poziciju, jer su plaće na razini s kojom se se teško može izdržati.

Traže bar prosječne plaće

“Plaće mladih znanstvenika, koji su okosnica sustava uistinu zaostaju, a bez njih ne možemo dalje. Svi pokazatelji ukazuju da postoje značajne mogućnosti za povećanje plaća i pozivamo resorno Ministarstvo i Vladu da ispune svoju ulogu i društveni odgovor jer mi svoju jesmo”, poručio je Smital.

Formalna je ponuda povećanja osnovice plaće od tri posto, no što će biti uredbom o koeficijentima još uvijek ne znamo, rekao je.

“Ne može se reći da asistent doktorant, koji se regrutira iz 10 posto najboljih studenata, nema pravo tražiti da mu plaća bude na razini prosječne u Zagrebu ili da bude plaćen koliko je prosječno plaćena osoba sa visokom stručnom spremom u gospodarstvu. O plaćama tehničkog i administrativnog osoblja o kojima također sustav ovisi da i ne govorimo”, rekao je Smital.

“Stoga, ako želite od sustava ono što zemlja uistinu treba, onda ga morate i dostojanstveno platiti, to je u ovom trenutku moguće i nadam se da će nas Vlada poslušati i postaviti odnos plaća kakvi trebaju biti”, poručio je Smital.

Tako više dalje ne ide

Glavni tajnik Sindikata Matija Kroflin ustvrdio je kako se materijalni položaj zaposlenika u sustavu znanosti u posljednjih 15 godina kontinuirano degradira te da se došlo do točke kada to više dalje ne ide.

Istaknuo je kako je znanstvenom savjetniku u svibnju plaća rasla za dva posto, a plaća u gospodarstvu 14 posto, u situaciji inflacije od 8-9 posto.

“Plaća asistenata trenutno je apsolutno nekonkurentna onoj u gospodarstvu i želimo poslati poruku onima koji na to mogu utjecati da znamo kakva je situacija i da ju nećemo dopustiti”, poručio je Kroflin.

Ustrojava se novi sustav i odnosi među plaćama te su, kaže, spremni uložiti sav trud i resurse da bi sustav znanosti postavili na razinu na kojoj treba biti.

“Želimo pravednu cijenu rada za sve zaposlenike u sustavu znanosti. U ovom trenutku smo afirmativni i pristojni i nadamo se da nas vlast neće tjerati na to znanstvenici i profesori umjesto u laboratorijima i za katedrama moraju primjerenu cijenu rada tražiti na ulici”, istaknuo je Kroflin.

MZO: Usklađivanja plaća mladih znanstvenika nakon novog Zakona

Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja u četvrtak su poručili da se o povećanju plaća u svim javnim službama, uključujući i mlade znanstvenike, raspravlja u sklopu pregovora s javnim službama, a dodatna usklađivanja mogu se očekivati nakon donošenja novog Zakona o plaćama.

Odgovor je to Ministarstva na upit Hine da prokomentiraju današnji prosvjed “Mladi u znanosti – visokoobrazovani, nisko plaćeni” na kojemu je upozoreno na dugogodišnju potplaćenost mladih znanstvenika, čije plaće zaostaju za onima u gospodarstvu, te zatražena pravedna cijena rada za sve u sustavu znanosti.

“O povećanju plaća u svim javnim službama, uključujući i mlade znanstvenike, raspravlja se u sklopu pregovora o povećanju osnovice u javnim službama. A dodatna usklađivanja plaća mogu se očekivati nakon donošenja novog Zakona o plaćama i Uredbe o koeficijentima u javnim službama”, odgovorili su iz Ministarstva.

Ističu i da je prosjek neto plaće na institutima za mjesec kolovoz 2023. za znanstvene suradnike bio 1.600 eura, za više znanstvene suradnike 1.750 eura, za znanstvene savjetnike 2.100 eura, a za znanstvene savjetnike u trajnom zvanju 2.600 eura.