Europska komisija mora odgovoriti na europsku građansku inicijativu “Europa bez krzna” i donijeti mjere kako bi se dokinula praksa mučenja i ubijanja životinja, poručili su eurozastupnici u četvrtak na plenarnoj sjednici u Strasbourgu.

Inicijativa Europa bez krzna prikupila je 1.502.319 valjanih potpisa i prijeđen je prag u 18 članica EU-a, uključujući u Hrvatskoj. Hrvatski građani podržali su inicijativu s 9362 potpisa.

Građani EU-a traže zabranu držanja i ubijanja životinja za proizvodnju krzna, kao i da se zabrani stavljanje krzna od krznaša i svih proizvoda koji sadržavaju takvo krzno, na tržište EU-a.

Eurozastupnici su na raspravi u četvrtak mahom osudili neetično postupanje prema životinjama, uglavnom kuna, lisica, zečeva i činčila i zatražili Komisiju da predstavi nužne mjere.

Eurozastupnik Michal Wiezik iz kluba Renew poručio je da Europska građanska inicijativa instrument koji “građanima EU-a daje snažan glas”, ali da to mora biti popraćeno “prikladnim odgovorom Komisije”.

Povjerenica Europske komisije za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade Iliana Ivanova rekla je eurozastupnicima da će Komisija odgovoriti na inicijativu i sa svojim zaključcima izaći u prosincu.

Komisijin rok za odgovor je 14. prosinca, a u njemu treba navesti mjere koje planira poduzeti kako bi se ostvarili ciljevi inicijative Europa bez krzna.

Finska je među vodećim proizvođačima krzna u Europi, ali finski građani su sa 82.067 potpisa od potrebnih 9870 jasno dali do znanja da žele da se dokine takva praksa.

Uzgoj krznašica zabranjen je u 20 europskih zemalja. Litva je posljednja u nizu članica EU-a koja se odlučila na taj potez. Sve farme krzna u toj zemlji moraju se zatvoriti do 2027. godine. Zemlje poput Njemačke, Švedske i Mađarske nisu uvele potpune zabrane, ali su uvele strože propise ili zabranile uzgoj određenih vrsta kako bi se smanjio broj farmi za proizvodnju krzna.

U Hrvatskoj su se godinama uzgajale činčile, a zabrana je stupila na snagu prije šest godina.