Postizanje dogovora o Paktu o migracijama i azilu bit će među prioritetima Europske komisije u 2024. godini, rekao je potpredsjednik EK Maroš Šefčovič eurozastupnicima u utorak.

Rad aktualne Komisije na čelu s Ursulom von der Leyen privodi se kraju, a građani Europske unije izaći će na europske izbore u lipnju.

Šefčovič je na predstavljanju prioriteta Komisije poručio da idućih mjeseci “napori moraju biti usmjereni na postizanje dogovora o Paktu o azilu i migracijama” i da se poduzimaju aktivnosti kako bi se “poboljšao kolektivni odgovor EU-a na migracijske izazove”.

Dodao je da Komisija pozdravlja nedavno postignut napredak prema konačnom dogovoru o migracijama.

Veleposlanici država članica EU-a postigli su krajem rujna dogovor o uredbi o kriznim situacijama u slučaju velikog priljeva migranata, čime se Unija približila konačnom dogovoru o Paktu o migracijama i azilu.

Mađarska i Poljska kritizirale su taj dogovor, a najoštriji je bio mađarski premijer Viktor Orban koji je poručio da su Budimpešta i Varšava prisiljene prihvatiti nešto čemu se protive i da će biti “nemoguće” postići konačan dogovor o migracijama.

“Pravno gledajući, mi smo silovani. Ako si pravno silovan i prisiljen prihvatiti nešto što ti se ne sviđa, kako je moguć kompromis?”, rekao je Orban u Granadi u listopadu.

Mađarska nezavisna eurozastupnica Eniko Gyori poručila je Komisiji u utorak da “ne bi trebala forsirati Pakt o migracijama i azilu, već bi se trebale zaustaviti ilegalne migracije na vanjskim granicama EU-a”, dok je nizozemski eurozastupnik Malik Azmani iz kluba liberala Renew pozvao EU da “ojača partnerstvo s Afrikom” kako bi se odgovorilo na problem krijumčarenja migranata.

Komisija će do kraja mandata nastaviti raditi na ubrzanju zelene i digitalne tranzicije, a Komisija i Belgija kao predsjedavajuća EU-om održat će iduće godine Socijalni samit u Val Duchesseu o izazovima s kojima se suočavaju tržišta rada, radnici i poduzeća, dodao je Šefčovič.

Komisija na svojim službenim stranicama navodi da Europski zeleni plan ostaje u središtu njezina rada, kao i da se EU “neće pokolebati u svojoj solidarnosti s Ukrajinom”. Kao primjer je navela svoj prijedlog o uspostavi instrumenta za Ukrajinu u iznosu do 50 milijardi eura za razdoblje od 2024. do 2027. godine. Parlament je u utorak doradio i prihvatio predloženi instrument, a pregovori s državama članicama uslijedit će čim Vijeće dogovori zajedničko stajalište.