Brodogradilište Lošinj

Ovaj kvarnerski škver radi velike poslove i ostvaruje dobit, a sve bez eura kredita

Orjana Antešić

Foto Brodogradilište Lošinj

Foto Brodogradilište Lošinj

Škver u Malom Lošinju radi s domaćim i stranim brodarima, prilagodljivi su potrebama klijenata i uspješni



S utihnućem turističke sezone, lošinjsko brodogradalište ponovo kreće u puni pogon. Zima je tamošnjim brodograditeljima glavna sezona.


– Nakon redovne ljetne stanke nastavljamo s uobičajenim poslovima na remontima brodova i polako počinjemo popunjavati svoje kapacitete.


Očekujemo da ćemo do kraja godine raditi punim kapacitetom i ispuniti zadane ciljeve, kaže Antony Saganić, direktor malološinjskog škvera koji je dio holdinga Lošinjska plovidba.




Kao i ostale tvrtke u Hrvatskoj, posebice one iz proizvodnih djelatnosti, i u Malom Lošinju muku muče kako doći do novih stručnih i kvalificiranih radnika.


– Sve je manje interesa učenika za škole zanatskih usmjerenja, vrlo je teško pronaći radnike zanatskih struka, usprkos osiguranim primanjima i smještaju.


Trenutno su nam otvoreni natječaji za zapošljavanje petnaestak novih radnika različitih struka kako bismo nadopunili kolektiv i na vrijeme zamijenili one koji skoro odlaze u zasluženu mirovinu, navodi Saganić.


Bez eura kredita


Trenutno je u ovom otočnom brodogradilištu 80 zaposlenih, dok je u stalnim kooperantskim tvrtkama angažirano njih još pedesetak.


Prema Saganićevim riječima, u zimskim mjesecima kada rade punim kapacitetom, u brodogradilištu na dnevnoj bazi radi i po 250 ljudi.


Foto Brodogradilište Lošinj


Unatoč kriznim i izazovnim godinama, malološinjsko brodogradilište zadnjih nekoliko godina bilježi rast prihoda i pozitivan saldo.


U prošloj i 2019. godini godišnji prihodi skočili su im iznad devet milijuna eura, uz ostvarenu dobit od 268.000 eura, odnosno 321.000 eura.


Dobar poslovni trend iskazuje im se i u omjeru kratkoročnih obveza i potraživanja. Dug prema dobavljačima na kraju godine bio je dvostruko manji od onog što je brodogradilište potraživalo od svojih kupaca, a zanimljivo je da škver nema ni eura kreditnih obveza.


Saganić objašnjava da ključ njihovih dobrih poslovnih pokazatelja leži prvenstveno u njihovoj fleksibilnosti i sposobnosti brze prilagodbe tržišnim prilikama u smislu pronalaska novih tržišnih niša, ali i timskom radu.


Struktura klijenata u lošinjskom brodogradilištu otprilike je polovina stranih i polovina domaćih, doznajemo od Saganića.


Od inozemnih brodara najzastupljeniji su Talijani i Nijemci, dok od domaćih brodara najviše remonta i popravaka obave za Jadroliniju, a rade i s Jadranskim pomorskim servisom, Brodospasom, Rapskom plovidbom.


Godišnje, kaže direktor, odrade više od pedeset remonta različitih opsega – od onih sitnih popravaka do složenih projekata.


– U posljednje dvije godine odradili smo i neke vrlo neuobičajene projekte koji se kod nas nisu nikad izvodili, kao što je skraćivanje broda u doku ili popravak havariranog glavnog motora koji je po svojim gabaritima bio najveći do sada u našem brodogradilištu, ističe Saganić.


Ceh stoljetne luke


Ovog ljeta prilično se prašine uzvitlalo oko nalaza Instituta za oceanografiju i ribarstvo koji je, prema medijskim napisima, ukazao na ozbiljno onečišćenje uvale Augusta u kojoj stoluje i brodogradilište i trajektna luka. Uzorci sedimenta pokazali su visoke koncentracije opasnih tvari, poput žive, bakra, arsena, olova.


Foto Brodogradilište Lošinj


Htjeli smo stoga čuti od Saganića smatraju li se odgovornim za ovu situaciju, ali i što se poduzima u brodogradilištu da se smanji negativan utjecaj na okoliš.


– U uvali Augusta više od stotinu godina prisutan je turizam, dvjesto je godina brodogradnje, a dijelovi luke dugi su niz godina služili i za vojne brodove.


Dakle, tisuće i tisuće brodova je prošlo kroz ovu luku. Postoji i duga povijest gradske kanalizacije koja se ispuštala direktno u luku da bi se tek prije nekoliko godina kanalizacijski ispusti izmjestili izvan luke.


Zato, izolirati nekoga iz te šire slike i špekulirati o eventualnoj odgovornosti vrlo je nepravedno. Analiza sedimenta, koju spominjete, pokazuje da je zagađenja bilo, no ona nikako ne dokazuje da je onečišćenje još uvijek aktivno i prisutno.


Osim toga, moramo imati u vidu i činjenicu da su se ekološke norme mijenjale kroz povijest, nekada nisu bile tako stroge i restriktivne kao što su to danas.


Naše brodogradilište poštuje sve aktualne norme i propise, koristimo materijale i tehnologije koje su u skladu sa svim važećim propisima i na sve moguće načine nastojimo se kretati u smjeru zelene tranzicije, kaže Saganić.


Za razliku od onih koji smatraju da brodogradilište ovog tipa ne može ruku pod ruku s daljnjim razvojem glavne malološinjske luke i tamošnjeg turizma, pa se spominjalo i njegovo izmještanje, Saganić to gleda iz druge prizme.


– Ima mnogo primjera u svijetu gdje djeluju zajedno brodogradilišta, odnosno industrija i turizam. Naravno, takvo što podrazumijeva određenu suradnju svih uključenih strana.


Izmještanje brodogradilišta do sada se nije pojavilo kao opcija. Rekao bih da Brodogradilište pridonosi autentičnosti grada i otoka Lošinja, da ne govorimo koliki obol daje zajednici time što kontinuirano radi cijelu godinu i oduvijek je bio rasadnik tehničkih struka i znanja na našem otoku, smatra Saganić.


S obzirom na to da im 2030. godine istječe koncesija koja obuhvaća oko 26.600 četvornih metara kopnenog i 58.000 četvornih metara morske površine, Saganić je potvrdio kako očekuju produljenje za još barem 20 godina za što su, veli, predali zahtjev i intenzivno rade na investicijama.


Počinje izgradnja solarne elektrane


Za petnaestak, dvadeset dana u malološinjskom brodogradilištu trebali bi početi radovi na izgradnji solarne elektrane koja će, hvale se, biti jedna od najvećih na hrvatskim otocima.


Njezinim završetkom i puštanjem u pogon početkom iduće godine, kako se najavljuje, smanjit će se emisije ugljičnog dioksida, ali i troškovi električne energije, uz povećanje energetske učinkovitosti.


– Solarna elektrana dio je zelene tranzicije brodogradilišta i samo jedan od primjera naše orijentacije prema suvremenim trendovima u industriji, kao i načina na koji nastojimo pozitivno utjecati na okoliš.


Cilj je održivost, a smjer su projekti na kojima se ostvaruje dodana vrijednost, ističe direktor Saganić.