foto: REUTERS
»Bojimo se da je broj umrlih zapravo puno veći, da se za mnoge smrti niti ne dozna, a ni ne postoji jedinstvena statistika među državama, na čijim granicama ljudi pogibaju«.
ZAGREB – Od početka prošle godine, u Hrvatskoj je poginulo dvanaest migranata, doznao je naš list u Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP). Odgovarajući na pitanja našeg lista, Služba za odnose s javnošću MUP-a izvijestila nas je u srijedu kako je »na teritoriju Republike Hrvatske, u razdoblju od početka 2017. godine pa do 28. lipnja 2018. godine, uslijed nesretnih događaja ukupno smrtno stradalo dvanaest migranata«. Od toga broja, »četiri migranta smrtno su stradala u 2017. godini, a osam migranata smrtno je stradalo u 2018. godini«.
Povrh toga, izvijestili su nas iz MUP-a, »u istom vremenskom periodu došlo je i do petnaest teških tjelesnih ozljeda migranata, od čega su četiri migranta teško tjelesno ozlijeđena u 2017. godini, a jedanaest ih je teško tjelesno ozlijeđeno u 2018. godini«. Iz MUP-a objašnjavaju da su »tjelesne ozljede nastupile uslijed nesretnih događaja, osim u jednom slučaju, kada su dva migranta tjelesno ozlijeđena prilikom uporabe sredstava prisile«. Iz MUP-a tvrde da su te ozljede nastupile »posredno, zbog nepostupanja po zakonitim zapovijedima policijskih službenika«.
Dodatna zbrka
Neobično je, međutim, da se podaci koje su našem listu dostavili iz MUP-a ne poklapaju s podacima koje je u ponedjeljak, 18. lipnja, objavio Jutarnji list. Pozivajući se također na policiju, zagrebački je dnevnik objavio kako je »na dionici migrantske rute od BiH do Slovenije, kroz njezin najkraći dio preko Karlovačke županije, od siječnja do prve nedjelje u lipnju stradalo trinaest ilegalaca, od kojih deset smrtno«. Dakle, dok je policija Jutarnjem listu kazala kako je u ovoj godini samo u Karlovačkoj županiji poginulo deset izbjeglica, našem je listu kazala kako je u cijeloj Hrvatskoj »osam migranata smrtno stradalo u 2018. godini«.
U potrazi i izvlačenju tijela mrtvih migranata iz rijeka i ostalih nepristupačnih mjesta, policiji pomaže i Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS), potvrdio je za naš list pročelnik HGSS-a Vinko Prizmić. On nije htio kazati koliko je HGSS dosad tijela izvukao, ali jest potvrdio da HGSS, na poziv policije, sudjeluje u potrazi i izvlačenju posmrtnih ostataka ljudi koji poginu pokušavajući se, preko Hrvatske, domoći zapadne Europe.
Zbrka postaje još neugodnija ako se zna da nevladine organizacije barataju još drukčijim podacima. U intervjuu našem listu prošle subote, aktivistkinja Centra za mirovne studije (CMS) Julija Kranjec iznijela je podatke koje je prikupio CMS: »Za 2017. godinu zabilježili smo da je šest osoba izgubilo život prilikom pokušaja prelaska hrvatske granice, dok se za 2018. MUP-ovi podaci poklapaju s onima koji su i medijski registrirani«. Drugim riječima, CMS tvrdi da su prošle godine u Hrvatskoj poginule dvije osobe više nego što tvrdi policija, dok za ovu godinu potvrđuje prvotno objavljeni podatak, da je poginulo deset migranata. No, Kranjec dodaje: »Bojimo se da je broj umrlih zapravo puno veći, da se za mnoge smrti niti ne dozna, a ni ne postoji jedinstvena statistika među državama, na čijim granicama ljudi pogibaju«.
Nasilje ili očaj
U MUP-u su nam objasnili postupak s pronađenim mrtvim tijelima. Prilikom pronalaska mrtve osobe obavlja se očevid, nakon čega se tijelo šalje na Klinički zavod za patologiju i sudsku medicinu te tamo ostaje dok se ne utvrdi identitet, što se čini klasičnim metodama: osobnim dokumentima, prepoznavanjem od osoba koje su prijavile nestanak, te daktiloskopskom i DNK analizom. »Ukoliko se identitet ne može utvrditi, tijelo se prevozi na Sudsku medicinu gdje se čuva do utvrđivanja identiteta, a koji se može utvrditi temeljem drugih postupaka koje provodi policija«. U policiji dodaju da su za ukop neidentificiranih posmrtnih ostataka nadležne lokalne vlasti, a ne policija.
Sudeći, dakle, po neujednačenim podacima o broju poginulih, jasno je da se teško može utvrditi precizan broj poginulih izbjeglica i migranata na području Hrvatske. Aktivisti za ljudska prava upozoravaju kako se situacija od prošle godine dramatično pogoršala. Trenutno, alarmantno je na granici prema Velikoj Kladuši i Bihaću, jer izbjeglice smještene u tim gradovima svakoga dana pokušavaju prijeći granicu i ući u Hrvatsku, a policija im to ne dopušta, koristeći – prema tvrdnjama migranata o kojima svjedoče aktivisti – prijetnje i nasilje. Iz policije, pak, drukčija interpretacija: »S ciljem da se domognu krajnjeg odredišta, a da tom prilikom ne budu uhvaćeni, migranti često čine očajničke poteze koji ponekad dovode do pogibelji i teških oblika ozljeđivanja«.
