Reuters
Švicarska je krajem prošle godine ograničila broj hrvatskih radnika
povezane vijesti
- Prosvjedi na samitu o klimatskim promjenama. Rusija u svoje izvješće uključila i okupirani teritorij Ukrajine
- Rusi prijete da novom moćnom raketom mogu gađati ciljeve po Europi. Putin: ‘Nemoguće ju je zaustaviti’
- Ukrajinski parlament odgodio sjednicu zbog sigurnosnih razloga, Rusi napreduju na istoku
Švicarska će biti idući domaćin međunarodne donatorske konferencije o razminiranju Ukrajine, a Hrvatska joj je u humanitarnom razminiranju vrlo važan partner zbog svoga znanja, kazao je u intervjuu Hini švicarski ministar vanjskih poslova Ignazio Cassis.
“Vrlo smo angažirani u Ukrajini s humanitarnom pomoći i švicarska je vlada odlučila staviti fokus na humanitarno razminiranje znajući da je riječ o ogromnom izazovu u Ukrajini”, kazao je Cassis.
“Hrvatska ima u tome ima znanje. Za nas je vrlo važan partner s obzirom na iskustvo u humanitarnom razminiranju”, kazao je Cassis.
Dodao je da su Hrvatska i Švicarska već surađivale na humanitarnom razminiranju u sklopu prvog švicarskog financijskog doprinosa Hrvatskoj od oko 45 milijuna eura za smanjenje ekonomskih i socijalnih nejednakosti u EU-u.
Cassis je napomenuo kako je Švicarska krajem rujna odobrila 100 milijuna švicarskih franaka (cca 104,43 milijuna eura) za razminiranje Ukrajine u naredne četiri godine.
U Zagrebu je u srijedu održana prva međunarodna donatorska konferencija o razminiranju Ukrajine i za tu namjenu donatori su obećali gotovo pola milijarde dolara.
Hrvatski radnici
Švicarska je krajem prošle godine ograničila broj hrvatskih radnika u Švicarskoj, iskoristivši pravo na takve restrikcije koje najdulje mogu vrijediti do kraja 2026.
MVEP je tada izrazio žaljenje te je poručio kako “očekuje da švicarska strana pravovremeno preispita ovu odluku kako bi hrvatski državljani pri zapošljavanju u Švicarskoj bili ravnopravno tretirani s ostalim državljanima EU/EFTA-e”.
Sporazum o slobodnom kretanju državljana EU-a u Švicarskoj proširio se na Hrvatsku tek 2017., a u desetogodišnjem tranzicijskom razdoblju Švicarska ima pravo na ograničenja.
Cassis napominje kako je Švicarska iskoristila “zaštitnu klauzulu” koja se aktivira u slučaju prekoračenja praga definiranim Sporazumom o slobodi kretanja između EU-a i Švicarske.
Švicarska odluku razmatra iz godine u godinu i ona “ovisi o statistici migracija iz Hrvatske”.
“Razlikujemo kratkoročne i dugoročne dozvole. Imamo aritmetički izračun i ako se prijeđe prag, nastavit ćemo se ograničenjem i u narednoj godini. No, prijelazno razdoblje završit će 2026.”, kaže Cassis.
Mediteranska ruta
Švicarska je članica šengenskog prostora iako nije članica EU-a. Kao i mnoge druge članice šengena krajem rujna je povećala broj graničnih policajaca na dijelu južne granice s Italijom zbog povećanog broja ilegalnih prelazaka granice.
Cassis kaže da trenutno veći broj ilegalnih migranata dolazi mediteranskom, nego balkanskom rutom.
“Dablinski sustav funkcionira ako svaka članica poštuje pravila i ponaša se u skladu s pravilima. Posljednjih mjeseci, zbog ogromnih dimenzija migracijskih tokova, imali smo nekih problema s Italijom i s balkanskom rutom zbog vraćanja migranata koji pripadaju prvoj zemlji prema dablinskim pravilima”, rekao je švicarski ministar vanjskih poslova.
“Naravno da ovo nije lako pitanje. Svjesni smo činjenice da ako ljudi dolaze s juga ne možemo očekivati da balkanske zemlje, Italija i Malta prime sve ljude. No, o tome smo razgovarali i s Hrvatskom i s Italijom i našli smo načine za rješenje”, dodao je.