Jedrilac je naš jedini glavonožac s vanjskom ljušturom tankom kao papir, uvijenom u savršenu Arhimedovu spiralu, izbrazdanu najfinijim reljefnim uzorkom. A tu ljušturu formira samo ženka za nošenje jaja…
povezane vijesti
Ponovo nam se sa Lastovnjaka javila Helena Lešić koja je imala priliku fotografirati ljušturu jedrilca s kojom se zapravo jako malo ljudi susreće, dijelom zbog životnih navika ovog specifičnog glavonošca, a dijelom zbog krhkosti ljušture čija je struktura po konzistenciji najsličnija suhoj ljusci kokošjeg jajeta.
– Ma nema tu puno priče i detalja. To je bilo na Lastovnjacima, na otočiću Mladine, na plaži Saplun. Kad sam ga vidjela ostala sam ushićena. Nažalost, turist ga je doslovno ispred mene našao i dopustio mi samo da ga fotografiram. Nije mi ga dao da ga zadržim. A njegova je ljuštura toliko krhka i lijepa… – rekla nam je Helena Lešić.
A jedrilac (Argonauta argo, Linnaeus, 1758) je pučinski glavonožac s vanjskom ljušturom tankom kao papir, uvijenom u savršenu Arhimedovu spiralu, izbrazdanu najfinijim reljefnim uzorkom koju formira samo ženka za nošenje jaja.
I premda se rijetko viđa, stalni je stanovnik Jadrana.
U našem moru je to jedini glavonožac s vanjskom ljušturom, dok mu prvi živući rođaci, od kojih je najpoznatiji nautilus ili indijska lađica žive u nama dalekom Indijskom oceanu.
Inače je rasprostranjen i u tropskim i suptropskim morima svijeta, dok je u Sredozemnom moru otkrivena i patuljasta forma te vrste. U jedrilca ženka može biti veličine i do 45, a mužjak samo 2 centimetra.
Zanimljiv je i po tome što se tijekom parenja u mužjaka otkine hektokotilus, trak kojim se prenose spermatofori, i to tako da još neko vrijeme ostane pokretan u plaštenoj šupljini ženke.
Zanimljivo je da su znanstvenici najprije mislili da je taj trak nametnik zbog čega su ga i nazvali su ga Hectocotylus a što je kao termin za kopulatorni krak svih glavonožaca ostalo u uporabi i do danas.
