Budući da nemaju izrazite potrebe za velikim plivačkim poduhvatima, raže nemaju ni plivajući mjehur. I premda je veliki dio raža glatke kože, neke vrste imaju plakoidalne ljuske s kožnim zubićima okrenutima prema repu što njihovu kožu čini jako hrapavom.
povezane vijesti
Raže nastanjuju sva mora svijeta i zauzimaju doslovno sve morske slojeve. Naše more bilježi dvadeset i pet vrsta raža iz podreda pilašica (Pristoidei), raža gitarašica (Rhinobatidei), drhtuljki (Torpedinoidei), ražovki (Rajoidei) i golubovki (Myliobatoidei).
Uz hrskavičavi kostur, glavna odlika ovog reda je svakako i neobični spljošteno poligonalni oblik, te jako sužen rep koji kod većine vrsta nalikuje biču dok je leđna peraja pomaknuta sasvim unatrag.
Raže nemaju poput koštunjača škržne zaklopce već samo kožne otvore koji se nalaze s donje strane tijela, te štrcala (spiraculum), otvore koji se nalaze iza očiju s gornje strane tijela.
Usta su kod ovih riba poprečno postavljena, zbog kojih su uz morske pse svrstane u podrazred prečnoustih (Euselachii).
Budući da nemaju izrazite potrebe za velikim plivačkim poduhvatima nemaju ni plivajući mjehur.
Iako je veliki dio raža glatke kože, neke vrste imaju plakoidalne ljuske s kožnim zubićima okrenutima prema repu, što njihovu kožu čini jako hrapavom.
Inače je gornja strana tijela tamnija i u zavisnosti od vrste različito obojana, dok je donja strana potpuno svijetla jer ne sadrži nikakav pigment.
Raže su oblikom tijela i načinom života vezane uz bentos i hrane se uglavnom ribama, školjkama, rakovima i glavonošcima.
Jedan dio nastanjuje pjeskovito muljevita dna u koja se ukapa, dok jedan dio živi na kamenitim dnima, gdje su bojom i šarama na tijelu prilagođene okolišu.
Valja napomenuti da su goluban uhan (Mobula mobular, Bonnaterre, 1788) i šiba ljubičnjača (Pteroplatytrygon violacea, Bonaparte, 1832) po tom pitanju iznimke. Oni ne žive na dnu, već se smatraju pučinskim vrstama, pri čemu šibu ljubičnjaču nalazimo i do 250 metara dubine.
