RIJEKA – Koncert poznate turske pijanistice Tutu Aydinoglu održan je u Mramornoj dvorani Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja u Rijeci. Iako je samo dan ranije nastupala na Varaždinskim baroknim večerima, Aydinoglu je za riječki nastup odabrala posve drukčiji repertoar: umjesto baroknih skladbi na klavikordu publika je mogla čuti svojevrsno međustoljetno putovanje turskim krajevima. Iako pripada mlađoj generaciji turskih pijanista, Aydinoglu svojim radom kao glazbena pedagoginja na Državnom konzervatoriju Sveučilišta u Istanbulu te kao koncertna pijanistica svakako zaslužuje zapaženo mjesto, posebno ako se u obzir uzme činjenica da u svom radu uspješno kombinira klasični glazbeni opus s onim suvremenim.

Varaždinski i riječki koncerti ujedno su i početak obilježavanja 100 godina Republike Turske zbog čega je Rijeku posjetio i veleposlanik te zemlje, nj. e. Yavuz Selim Kiran. U govoru koji je održao nakon koncerta zahvalio je riječkoj publici na dolasku i podršci, ali i Hrvatsko-turskom društvu Rijeka na domaćinstvu te najavio brojne događaje koji će se u cijeloj Hrvatskoj odvijati tijekom sljedeće godine. Nevjerojatno snažnom čini se promidžba koju Republika Turska čini kako bi i u Hrvatskoj potaknula i podržala događaje, posebno one kulturne. Stječe se dojam da se doista radi o izuzetno snažnoj, promišljenoj i domišljenoj kulturnoj politici. Organizator koncerata je Turski kulturni centar Yunus Emre u Zagrebu, a kao sponzor je navedena i zrakoplovna tvrtka Turkish Airlines. Mora se priznati da takvu podršku nadležnih tijela u Hrvatskoj vidimo vrlo rijetko, jer se često misli kako je dovoljno samo deklarativno priznanje, ali su svi oni koji ovakve događaje organiziraju svjesni da bi praktična i operativna podrška bila mnogo važnija, makar i samo u obliku neke nazočnosti predstavnika na takvim kulturnim događajima što u javnosti svakako ima i veliki simbolički značaj.

Turski skladatelji

Tijekom samog koncerta Aydinoglu je potpuno ispravno shvatila da će dodatna objašnjenja biti neophodna ne bi li publika shvatila suvremeni izričaj turskih skladatelja. Iscrpan opis skladbi, većinom programnog karaktera, mogao se pročitati u tiskanom letku, a Aydinoglu se osim odlične moderatorice pokazala i kao izvrsna umjetnica koja osjeća bilo svoje publike, prilagodivši na licu mjesta trajanje pojedinih skladbi. Prva na programu bila je skladba Hasana Ucarsua pod nazivom Ostatci s jednog ljetnog putovanja. U prvom stavku koji opisuje grad Phaselis, skladatelj je dočarao mjesto ljubavi i sreće suptilnim i pomalo elegičnim atmosferama, a slično se nastavilo i u drugom stavku o potonulom gradu Aperlaiju. Kao poseban efekt, skladatelj je podvodnost dočarao trzanjem glasovirskih žica prstima i to na različitim mjestima, kombinirajući isto s uobičajenim sviranjem tipkama. Rezultat je bio neobičan spoj koji je na trenutke zvučao kao potonuli grad, a ponekad i kao vjerni zvuk tradicijskih žičanih glazbala Turske. Za kraj ove skladbe uslijedio je stavak o gradu Ksantosu koji se nalazio u ratnoj zoni pa je takav bio i skladateljev glazbeni opis.

Sunčani prizori

Poznatog skladatelja Cemala Resita Reya pijanistica Aydinoglu predstavila je u čak dvjema opsežnim višestavačnim skladbama. No vjerojatno zbog straha od prekomjernog trajanja koncerta, iz prve skladbe Šetnje gradom koja se sastoji od uspomena izvela je samo jedan stavak (Put koji je iscrtala turska vojska) koji se izvrsno nastavio na prethodnu skladbu. Inače, ova skladba govori o gradu Istanbulu opisujući ga kroz nekoliko poznatih znamenitosti poput groblja, zidina, cisterne ili velike platane.

Središnji dio cijelog koncertnog programa svakako je bila izvedba skladbe Sunčani prizori koju je pijanistica najavila i kao praizvedbu. Ovu suitu u više stavaka Cemal Resit Rey napisao je i za orkestar s ponešto izmijenjenim redoslijedom i brojem stavaka. U svakom slučaju radi se o skladbi nastaloj 1930. i 1931. godine i temeljenoj na određenoj narodnoj melodiji. U suvremenom skladateljskom ruhu koje se odlikovalo znalačkom uporabom glazbala, mogli smo tako čuti melodiju igre, tursku zatvorsku pjesmu, narodnu ljubavnu pjesmu u ritmu 15/8 ili određeni ples. Uzbudljivosti i temperamentnih ili virtuoznih dijelova nije nedostajalo, a Tutu Aydinoglu doista je pokazala znalačku i vrhunsku razinu muziciranja.

Koncert je završio dvjema skladbama skladateljice Yüksel Koptagel pod nazivom Tamzara i Toccata. Dok je u prvoj inspiracija bio ples iz crnomorske regije s nepravilnim ritmovima i ugodnom melodijom koja opisuje radost i veselje naroda, potonja se temeljila na turskoj narodnoj pjesmi iz Muša odjevenoj u suvremeno ruho.

Nakon održanog koncerta kojim je završen i 4. Tur-fest, manifestacija koja osim glazbenih sadržava i likovne, znanstvene ili gastronomske događaje, dogovoreni su i daljnji planovi čija će realizacija zasigurno obogatiti i naš grad. Publika koja je apsolutno bila za svaku pohvalu svojim oduševljenim pljeskom, ali i prilično dobrim odazivom, srdačno je nagradila izvođačicu.