Nestašice lijekova u ljekarnama postale su uobičajena pojava proteklih godina, osobito u zimskim mjesecima kada je povećana potrošnja lijekova za respiratorne bolesti. Europska komisija ovog je ljeta pozvala zemlje članice da se pripreme za zimu i poduzmu mjere kako bi spriječile nestašice antibiotika u ljekarnama, a o tome jesmo li se pripremili i hoće li nas i ove jeseni zadesiti nestašice razgovaramo s Anom Soldo, predsjednicom Hrvatske ljekarničke komore (HLJK).

Stanje je, tvrdi ona, pod kontrolom, a nestašica bi trebalo biti manje u odnosu na prošlu godinu.

– Ljekarnička komora na različitim razinama sudjeluje u praćenju i intervenciji u nestašicama antibiotika za sezonu respiratornih infekcija. Već nekoliko tjedana u suradnji s HALMED-om provjeravamo kakva nam je prognoza za ovu jesen i mogu reći da je situacija puno bolja nego prošle godine. Za neke antibiotike imamo najavu eventualnih povremenih nestašica, za većinu onih koji su manjkali i prošle godine, a to su beta-laktamski penicilinski antibiotici. To su klavocin, amoksicilin i drugi najčešće propisivani i najpoznatiji antibiotici koji se djeci propisuju za različite infekcije, od upale uha do respiratornih infekcija.

Dovoljne količine

Kako će se manjak tih lijekova pokrivati u nadolazećim mjesecima?

– Proizvođači lijekova koji imaju lijekove na listi HZZO-a obećali su da će imati dovoljne količine za hrvatsko tržište. Na razini HLJK-a pripremili smo, i ponovo idemo u tom smjeru, da ćemo u trenucima kad ne bude dovoljno gotovih lijekova na tržištu pripremiti protokole da ih ljekarne mogu izraditi iz oblika lijekova za odrasle, kako smo to radili i prošle godine. Ove godine smo to proširili i za neke cefalosporinske antibiotike koji će vjerojatno nedostajati na tržištu. Poučeni prošlogodišnjim iskustvom, ove godine bit ćemo puno spremniji.

Antibiotika, dakle, ne bi smjelo nedostajati?

– Za pedijatrijsku populaciju najčešće propisivani antibiotici trebali bi biti dostupni čitavu jesen. Što se tiče određenih antibiotika za bolnički dio za odrasle moguće su povremene nestašice, ali to je u principu kratkotrajno i trebalo bi biti sve dostupno. Što se tiče oralnih oblika za odrasle, s obzirom da na tržištu stvarno imamo jako veliki broj dostupnih antibiotika, tu očekujemo puno manje probleme.

Što je s ostalim lijekovima koji su traženi ujesen – protiv temperature, kašlja, što je s kroničnim terapijama?

– Što se tiče bezreceptnih lijekova, trenutno nemamo prijavljenu niti jednu nestašicu, osim nekih rijetkih oblika pedijatrijskih ibuprofena. Ali što se tiče sirupa za temperaturu i bolove za djecu, tu jako dobro stojimo, za razliku od nekih europskih zemalja kojima je ibuprofen i paracetamol proteklih nekoliko sezona veliki problem. Što se tiče pripravaka za odrasle, nemamo najavu niti jedne nestašice na stranicama HALMED-a, a trenutno nema ni nekih velikih poremećaja na tržištu. Događa se da povremeno nema nekih lijekova za kronične bolesti, povremeno nema lijekova za dijabetičare, ali to su u principu sve lijekovi za koje ima više dostupnih lijekova drugih proizvođača na tržištu.

Zdravstveni sustavi

Prošle se godine u ljekarnama nije moglo do Maxflua. Kakvo je danas stanje?

– Maxflu je već par sezona imao neke prekide u isporuci na tržište, koliko se sjećam bila je neka situacija s proizvodnjom. Za ovu godinu je trenutno dostupan na tržištu, a hoćemo li imati neke nestašice, vjerojatno ovisi o tome kakva će biti sezona prehlada. Jer ako imamo jaku sezonu, onda se količine tih lijekova koji izađu iz ljekarne višestruko povećaju pa se situacija ne može ni predvidjeti. Slična je situacija sa svim tim kombiniranim pripravcima za prehladu u šumećem obliku i tabletama, koje građani vole zato što u jednoj tableti dobiju i sredstvo za nos, i za temperaturu i za kašalj, pa je njihova potrošnja uvijek jako velika.

Svjetski je dan ljekarnika, kakva je njegova poruka?

– Tema je ove godine »Ljekarnici osnažuju zdravstvene sustave«, što je velika tema i za zdravstvene sustave i za nas. U zadnjih nekoliko godina, naročito tijekom COVID-19, uloga ljekarnika u svim zdravstvenim sustavima pa tako i našem intenzivno se mijenja, a ideja je da transformacijom ljekarništva pomognemo sustavu da odgovori na izazove održivosti u smislu organizacije i financijske održivosti. Upravo zato naši projekti usmjereni su na to da se pomogne sustavu u boljoj kontroli kroničnih pacijenata i ranijem otkrivanju bolesti. Nadamo se da će sustav to prepoznati i intregrirati nas u punini u svoju organizaciju.

Mogu li ljekarnici rasteretiti obiteljske liječnike?

– U velikoj mjeri. Većina EU zemalja je davno prepoznala tu ulogu ljekarnika i shvatila da ljekarnici najčešće vide pacijente pa najviše mogu utjecati na njih. Idemo na to da povećamo njihovu zdravstvenu pismenost, da ih osvijestimo o njihovoj bolesti i terapiji, da pratimo redovito uzimanje lijekova što je ogroman problem, a relativno se malo o tome govori. U sljedeće dvije godine završavamo projekt koji bi trebao ljekarnicima omogućiti da izravno komuniciraju s liječnicima, da im dostavljaju informacije o tome što je njihovom pacijentu potrebno i da zajednički na primarnoj razini postignemo puno bolju kontrolu bolesti nego što je sad imamo.