Europska unija smanjila je uvoz energenata i u drugom tromjesečju, gotovo za 40 posto, pokazali su u ponedjeljak podaci europskog statističkog ureda, odražavajući znatno smanjenu nabavu iz Rusije.

Vrijednost uvoza energije smanjila se u razdoblju od travnja do lipnja za 39,4 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, a obujam uvoza za 11,3 posto, utvrdio je Eurostat. U prva tri ovogodišnja mjeseca vrijednost se smanjila za 26,5 posto, a obujam za 6,1 posto.

Glavni su dobavljači nafte i naftnih derivata u drugom tromjesečju bili Norveška i SAD s gotovo istim udjelom u uvozu, od oko 14 posto. U istom prošlogodišnjem razdoblju bio je nešto veći od 10 posto.

Slijede Kazahstan s udjelom u uvozu u razdoblju od travnja do lipnja od 10 posto i Saudijska Arabija s devet posto.

Rusija, nekada glavni dobavljač, pala je na dvanaesto mjesto s udjelom u uvozu od samo 2,7 posto. U proljeće prošle godine iznosio je 15,9 posto.

“Zbog ruske agresije na Ukrajinu EU je Rusiji uveo nekoliko paketa sankcija, koje su izravno i neizravno utjecale na trgovinu naftom i derivatima i prirodnim plinom. Rezultat se očituje u sve izraženijoj diversifikaciji nabavljača energije”, zaključuje Eurostat.

U prosincu EU je zabranio uvoz ruske sirove nafte brodovima, a u veljači zabranio je i uvoz derivata, reagirajući na rusku invaziju na Ukrajinu.

Norveška na vrhu

Znatno se u drugom tromjesečju smanjio i obujam uvoza prirodnog plina, za 17 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Promjena vrijednosti uvoza nije navedena.

Norveška je postala glavni dobavljač s udjelom u uvozu EU-a od 44,3 posto. Slijede Britanija sa 17,8 posto i Alžir s 16,5 posto, izračunao je Eurostat.

Udio Rusije u uvozu prirodnog plina bio je ovog proljeća upola manji nego u istom prošlogodišnjem razdoblju i iznosio je 13,8 posto.

SAD je pak zadržao poziciju glavnog dobavljača ukapljenog prirodnog plina, s udjelom u uvozu EU-a od 46,4 posto. Slijedi Rusija s 12,4 posto i Katar s 10,9 posto, pokazuju podaci Eurostata.