Turizam kao gospodarska i društvena aktivnost, uz sve svoje ekonomske prednosti za destinaciju i lokalno stanovništvo (zapošljavanje, otvaranje poduzeća, ulaganja u infrastrukturu, promicanje lokalnih proizvoda i kulture, manifestacije itd.), može i negativno utjecati na prostor i okoliš, odnosno na ograničene prirodne resurse.

Kako bi pozitivni učinci turizma bili što veći, dugotrajniji i pravedno raspodijeljeni, daljnji razvoj turizma moguć je jedino uz potpuno novi pristup. Stoga održivost, zeleno investiranje i zeleni turizam postaju jedino moguće rješenje za daljnji razvoj.

U nadolazećim godinama najavljuje se rast prihoda od međunarodnog turizma i međunarodnih turističkih dolazaka. Svjetska turistička organizacija (UNWTO) predviđa do 2032. godine prosječnu godišnju stopu rasta od 5,8 posto te kreiranje novih 126 milijuna radnih mjesta u sektoru turizma i putovanja.

Tome svakako doprinosi i trend digitalizacije, koji značajno mijenja životne okolnosti, brišući granice između rada, učenja i slobodnog vremena te uvodeći kombiniranje rada, odmora i putovanja. Za turističke zemlje to će predstavljati istovremeno prilike, ali i velike izazove. Prilike se odnose prije svega na kreiranje novih radnih mjesta te povećanje prihoda, dok će istovremeno veliki izazov biti razvijati i implementirati održivi turizam.

UNWTO naglašava da održivi turizam više nije izbor, već obveza, no postavlja se pitanje kako to ostvariti te ispred profita kao prioritet postaviti održivost. U tom kontekstu UNWTO je ove godine prepoznao investicije kao jedan od ključnih prioriteta za oporavak turizma te budući rast i razvoj. Za Svjetski dan turizma, 27. rujna 2023., UNWTO ističe potrebu za većim brojem i bolje ciljanim ulaganjima za ljude i općenito okoliš. Počinju se promišljati nova i inovativna rješenja, a ne samo tradicionalna ulaganja, koja promiču i podupiru nužno gospodarski rast i produktivnost.

Foto: Sergej Drechsler

U skladu s potrebama okoliša

Svjetski dan turizma 2023. poziv je na akciju međunarodnoj zajednici, vladama, financijskim institucijama, razvojnim partnerima i investitorima iz privatnog sektora da se ujedine oko strateških zelenih ulaganja u turizam.

Razvijene turističke destinacije suočene su s negativnim utjecajima turizma, koji su vidljivi putem sociokulturnih utjecaja, ekonomskih i okolišnih utjecaja. Suvremeni turisti svjesni su problematike očuvanja okoliša, stoga i obilježja turističke potražnje nameću potrebu za drukčijim pristupom razvoju turizma.

Zelene investicije ne znače ulaganje u neki novi oblik turizma, već razvoj turizma koji se odvija u skladu s potrebama okoliša, poštujući njegova prirodna obilježja, ali i ograničenja. Zelene investicije počinju zauzimati važno mjesto u turističkom razvoju te postaju poveznica svih dionika u turizmu.

Tako se može dugoročno osigurati održivost okoliša, efikasno upravljanje ograničenim resursima, smanjenje količine otpada, racionalno korištenje vode i uvažavanje prihvatnog kapaciteta turističke destinacije. U budućnosti će svjetske turističke destinacije putem zelenih investicija moći diferencirati svoju turističku ponudu te tako postajati prepoznatljive na tržištu.

Prof. dr. sc. Marinela Krstinić Nižić, Foto: Vedran Karuza

Zeleno ulaganje postaje princip razvoja, jednako važan u svim vrstama turizma, čiji je temelj smanjenje negativnih implikacija razvoja turizma na okoliš. Zeleno ulaganje nije novi oblik investicije, već u obzir uzima ekološku odgovornost, kako nositelja turističkog razvoja tako i turista. Krajnji cilj zelenih investicija smanjenje je negativnih utjecaja turizma na okoliš, ali i pružanje podrške lokalnoj zajednici i nacionalnom gospodarstvu.

Važnost održivog razvoja i zelenog investiranja prepoznata je i u Hrvatskoj, a istaknuta je u Strategiji razvoja održivog turizma Republike Hrvatske do 2030. godine. Unatoč isticanju njegove važnosti u relevantnim razvojnim dokumentima, može se reći da za zelene investicije u Hrvatskoj ima dovoljno prostora, ali su se do sada nedovoljno implementirale u hrvatsku turističku praksu. Vjerujemo da će donošenjem novih strateških dokumenata u hrvatskom turizmu, ali i novim Zakonom o turizmu, zelene investicije zauzeti značajno mjesto u budućem razvoju održivog turizma.

Turističke investicije ključna su poluga za održavanje konkurentnosti i oživljavanja predsezone i postsezone. Za potrebe izrade Strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine izvršena je detaljna analiza investicijskih turističkih pokazatelja Hrvatske, kao i usporedba s odabranim konkurentskim zemljama. Temeljni problemi u realizaciji investicija dominantno se mogu vezati na nepovoljno investicijsko okruženje, suboptimalan sustav upravljanja te potrebno unapređenje zakonodavnog okvira i njegove provedbe.

Sa svibanjske promocije uz more na fakultetu u Iki, Foto: FMTU

Rast konkurentnosti

The Travel & Tourism Competitiveness Report pozicionira Hrvatsku na 123. od ukupno 140 mjesta u domeni kvalitete poslovnog okruženja.

Unutar navedene ljestvice istaknuta je problematika utjecaja poreznog sustava na poticanje investicija (122. mjesto) i učinkovitost okvira za rješavanje sporova (139. mjesto). Rješavanje tog problema doprinijet će rastu konkurentnosti hrvatskog turizma na međunarodnoj ljestvici i omogućiti realizaciju investicija od značaja za održivi i kvalitativni iskorak u razdoblju do 2030. godine.

World Bank ljestvica Doing business postavila je Hrvatsku na 51. mjesto od ukupno 190 mjesta. Od ključne problematike izdvojeno je 150. mjesto u rješavanju građevinskih dozvola, 104. mjesto u dobivanju kredita i 114. mjesto u pokretanju poslovanja.

U prilog navedenom svjedoče i istraživanja stavova ključnih poslovnih dionika u privatnom sektoru Hrvatske, gdje je identificiran problem sporosti i kompleksnosti reakcije sustava za pripremu investicija, zakonski okvir i provedba na terenu te smanjenje isplativosti smještaja visoke dodane vrijednosti.