Iako će sebe netko definirati Dalmatincem ili pak stanovnikom Kvarnera, geografsko-politička istina nam govori kako je Novalja dio Ličko-senjske županije, kao i iznimno zanimljiva poveznica između navedene dvije velike jadranske regije. Samim time Novalja, koja ove godine obilježava 30. godina Grada te 70 godina obilježavanja organiziranog turizma, je uistinu posebna, drukčija, svoja.

I dok je nemalo stanovnika otoka koji se žale zbog te pojedinosti što im u komunikacijskom smislu oduzima brzinu djelovanja koju imaju kopnene sredine, krajevi koji nisu ovisni o mostovima i trajektima kao i ćudima vremenskih prilika, koja su u podvelebitskom prostoru tim teže i nepredvidljivije, Novalja upravo u svojoj otočnosti vidi čitav niz prednosti.

Pokazuje to uostalom i turistički promet koji je na području TZ-a grada Novalje u prvih osam mjeseci 2023. godine, u komercijalnom smještaju zabilježio 1,2 posto više ukupnih dolazaka nego godinu prije – ove godine 263.724 Ono što posebno veseli i razbija predrasude kako je »Jadran domaćim turistima nedostižan«, domaćih dolazaka bilo je 21.469, što je značajno više od 17.943 lanjskih.

Postotno ta je slika još i bolja jer domaćih je gostiju bilo 19,6 posto više, dok je stranih dolazaka bilo za 0,2 posto manje. I da zaključimo statistički dio priče o najznačajnijem dijelu ovogodišnje turističke sezone u Novalji: ukupan broj noćenja bio je 1.646.658, dok ih je godinu prije bilo 1.670.477 ili 1,4% manje. Domaćih noćenja bilo je 110.303, mnogo više od 96.506 lani, što je porast od 14,3 posto. Stranih noćenja bilo je 1.536.355 dok ih je lani bilo 1.573.971 što je u odnosu na lani manjak od 2,4 posto.

Crnkovićev dvor, Foto: TZ Novalja

Snimanje za časopis Vogue, Foto: TZ Novalja

Fascinantan spoj Kvarnera i Dalmacije

Koliko su to dobri rezultati, pokazuje komparacija sa susjedima – otok Rab s 1,8 milijuna noćenja ili pak nešto udaljenija opatijska rivijera s 1,6 milijuna noćenja. Znamo li da se u slučaju Raba rezultati odnose na čitav otok dok je Grad Novalja tek jedan dio otoka Paga koji ukupno ima četiri jedinice lokalne samouprave, te Opatije, odnosno Liburnija jer i u njezinom slučaju je riječ o zbroju rezultata četiri općine i grada.

Novalja, taj fascinantni spoj Kvarnera i Dalmacije, sjeverni kutak otoka Paga, zaslužuje svaki respekt jer ne da je brojkama stigao najslavnije i najstarije hrvatske turističke centre, on je učinio još i mnogo više od niza područja s kojima se može usporediti.

A to mnogo više svrstali bismo u kategoriju fantastične ponude koju se mnogi ni ne usude svrstati u jednu teritorijalnu cjelinu. Istina, ima Novalja nemali teritorij, 93 su mu četvorna kilometra, ali tu je i jako puno kilometara brisanog prostora bez vegetacije, posebno s velebitske strane.

Novalja je naprosto hrvatski rekorder u spajaju »nespojivih« segmenta turizma. Čak i kad jako dobro pretresemo jadranski prostor s hrvatske strane, mada bismo se i na talijanskom dijelu namučili u pronalaženju boljih, skoro je nemoguće pronaći sredinu u kojoj skladnim životom žive primjerice iznimno snažni, kontinentalno poznati party turizam i onaj obiteljski koji preferira skladan život s ranim, čak i vrlo ranim ustajanjem.

Između Zrća i velikog te sadržajnog kampa Straško koji obožavaju obiteljski ljudi, dakle oni koji ni najmanje nisu skloni noćnim izlascima, svega su tri kilometra udaljenosti. Drugim riječima, kad bi netko promišljao dva takva sadržaja, u startu bi ih odbacio jer je to spoj »nespojivog«.

K tome, u svega nešto udaljenijoj Novalji jako je velik broj kapaciteta koji svrstavamo u privatno, najčešće apartmansko iznajmljivanje. A i tu je sličan sastav gostiju. Drugim riječima, s obzirom da se gro noćenja, pa tako i prihoda, ostvaruje putem obiteljskih gostiju, Zrće bi se vjerojatno počelo gasiti. Ali ne, u Novalji su Zrće, vrlo hrabro – disciplinirali.

Sofisticiranim elektronskim metodama su ga stišali dok je angažman policije i komunalnih redara uspio partijanere na jedan krajnje kulturni način naučiti da se izvan Zrća ne ponašaju i odijevaju kao na njemu.. Ili kako bi narod rekao – sačuvali su »i ovce i novce«.

Novalja funkcionira kao snažni sustav s dobrom komunalnom i prometnom infrastrukturom te njegov sastav čini sinergija političke, turističke i poduzetničke energije i inteligencije. Baš tako, jer bez »politike« ne bi bilo infrastrukture, bez razvojnih vizija ne bi bilo spajanja »nespojivosti«, a bez hrabrih poduzetnika ne bi bilo razvojnih iskoraka. Osnovni ritam daju Gradsko vijeće i gradonačelnik Ivan Dabo Đono koji je, osim kao političar, poznat i kao član Društva hrvatskih književnika. U zoni turizma lidersku ulogu ima Marina Šćiran Rizner koja se

turističkom razvoju Novalje daje mnogo više od sto posto. Da, znamo da to troši pojedinca, ali je zato zajednica i više nego zadovoljna. I na kraju – poslovni ljudi. Možemo istaknuti nekolicinu – Borisa Šuljića, hotelijera i restoratera, koji se »drznuo« dovesti u svoj Boškinac prvu Michelinovu zvjezdicu na jadranskim otocima ikad, kao i zanimljivi hotelijeri Anton Šestan, Ivica Lukanović i slavni hrvatski nogometaš Dejan Lovren.

Kad se s malo odmaknutije pozicije danas sagleda Novalju, mjesto koje se ne tako davno ni na koji način nije moglo uspoređivati s Opatijom ili Rabom, vidi se vrlo ozbiljno područje koje je svoju ponudu disperziralo na jedan skoro idealni način. Istina, nedostaje tu još inventivnosti i hrabrosti koju posjeduje Šuljić, jer kad u svoj kraj dovedete Michelin da biste razvijali gastroturizam, mjesta ima za još najmanje jedan, kao i za nekoliko njih koji će se smjestiti u »recomanded« kategoriju.

Nedostaje i još hotelskih postelja, hotela s najmanje četiri zvjezdice jer da bi se maksimalno proširilo sezonu, hoteli su idealna podloga za razvijanje kongresne djelatnosti koja se ni u kom slučaju ne želi smjestiti između lipnja i listopada, s obzirom da se tada i sudionici kongresa odmaraju.

Ivan Dabo, Vanda Babić Galić i Matej Guščić, Foto: TZ Novalja

Start utrke Life on Mars Traila, Foto: TZ Novalja

Ujedinila otok

A kad smo već kod »širenja« sezone, Novalja je i u tom smislu daleko ispred čitavog niza destinacija koje su imale bolju startnu poziciju. Da, riječ je o famoznom outdooru s kojim ne samo da je direktorica TZG-a Novalje postigla velik i zapažen uspjeh na svom području, učinila je nešto, kad je Pag u pitanju, gotovo nevjerojatno – ujedinila je otok!

Pag je, naime, od davnina podijeljen na dvije biskupije, Krčku i Zadarsku, tako da je kroz čitavu povijest tinjao i određeni, makar i folklorni, antagonizam. No, kad je krenuo »Life on Mars«, kad se vidjelo kako u ožujku turisti, i opet specifični kao i partijaneri, pune sve raspoložive kapaciteta, nije bilo drugo nego direktoricu Šćiran Rizner pitati – kako si to uspjela, podijeli s nama iskustva, poveži nas. I jesu, povezali su se do te mjere da su danas ključni ljudi paških TZ-a česti gosti na panelima putem koji se prenose vlastita iskustva drugim regijama i državama.

Znamo, ima i onih koji partijanje, outdor ili pak enogastronomiju drže »nižim« oblicima zadovoljenja ljudskih potreba. Pa su u stanju reći da Novalja ne zadovoljava komponentu sveobuhvatnosti jer nem dovoljno – kulture. Međutim, Novalja je bogata manifestacijama kao što su: Novaljski trijatar; Crnkovićev dvor-Dani Mladena Kušeca; Novaljsko glazbeno ljeto; Festival pisme nakanat; Izložba paške ovce i paškog sira i dr.

Također, Novalja ima i turističkih atrakcija. Jedan je svakako amfiteatarski prostor osmišljen u Lunjskim vrtovima, u maslinicima vršnjacima Krista, gdje se održavaju zanimljive izvedbe komorne ozbiljne glazbe. Ono što pak veseli je iskorak koji se smiješi u skoroj budućnosti – Interpretacijski centar »Navalia«.

Riječ je ponajprije o središnjem gradskom muzeju koji je dugim podzemnim tunelom spojen s Novaljskim poljem tako da se u njemu ostvaruje svojevrsna »adrenalinska kultura«, kao što se tako povezuje i cjelokupna povijest civilizacije u Novalji.

Spoj između Kvarnera i Dalmacije, mjesto koje se bori za svoje mjesto pod suncem između moćnika poput Opatije, Raba ili Zadra. Možda nekad. Danas je Novalja dobila središnju ulogu, dobila je imidž i snagu, dobila je ulogu davatelja ideja, središta oko kojeg se vrte želje nekad nadređenih turističkih središta. Biti Novaljom – želja je mnogih koji su je ne tako davno doživljavali kao zanimljivo, ali ne baš perspektivno ribarsko mjesto, na otoku usidrenom na vezu vjetrova, na jugu Kvarnera i na sjeveru Dalmacije.

Izložba paške ovce i sira, Foto: TZ Novalja

Teniski turniri, Foto: TZ Novalja

Nastup maje Šuput, Foto: TZ Novalja