Lani je Hrvatska bila najtraženija destinacija na Mediteranu s rastom potražnje od 132 posto, s time da je bila sedma na listi europskih zemalja po prosječnim cijenama. Podaci su to do kojih je došla analitička agencija za iznajmljivanje nekretnina za odmor AirDNA, a koja prati platforme za buking smještaja Airbnb i Vrbo.

Tako je nedavno objavljena analiza AirDNA-ja ukazala kako bi se gosti koji se nadaju povoljnom odmoru u inozemstvu u Europi trebali uputiti na Balkan gdje noćenje smještaja, a koji se oglašava preko Airbnbja, u prosjeku stoji samo 40 funti po noćenju.

Izvan sezone

Kao zemlja s najskupljim smještajem listu predvodi Monako gdje je prosječna dnevna cijena kratkoročnog najma smještaja za odmor u prosjeku bila 338 eura po noći. Drugi na listi je Island s cijenom u privatnom smještaju od 231 euro, slijedi Švicarska s 208 eura, Ujedinjeno Kraljevstvo s 205 eura i Grčka s 203 eura. Na šestom je mjestu najskupljih lani bila Andora gdje je prosječna cijena privatnog smještaja bila 188 eura, a na visokom sedmom mjestu je po ovim podacima Hrvatska s prosjekom cijene od 181,20 eura. Hrvatska je iza sebe ostavila osmu Austriju gdje je prosječna cijena 181 euro, devetu Španjolsku s prosječnom cijenom od 173 eura, desetu Italiju s prosjekom od 168 eura…

S druge strane, najjeftiniji kratkoročni najam u Europi u ljeto 2022. pronađen je u Moldaviji s prosječnom cijenom od 47 eura. Ostale zemlje s jeftinim boravcima uključuju Sjevernu Makedoniju (48 eura) i Albaniju (60 eura) koja je posljednje vrijeme u trendu.

To su dakle, lanjske prosječne cijene, pa treba uzeti u obzir da su ove godine one još i veće, ali isto tako i činjenicu da je po pitanju porezne regulacije kratkoročnog najma nekretnina u turističke svrhe Hrvatska doista među najboljima u Europi te da se druge zemlje tek dovijaju kako davanjima obuhvatiti ovaj segment pa samim time njihovi građani ne moraju u svoju cijenu ukalkulirati i davanja. Inače, ova analiza pokazala je i kako i doba godine u koje netko putuje može imati velik utjecaj na cijene koje plaća za svoj europski odmor pa se van sezone u nekim zemljama može puno uštedjeti. U AirDNA-ju, koja ima urede u Španjolskoj i SAD-u, promatrali su tako postotak promjene između minimalne i maksimalne prosječne dnevne stope kroz godinu.

Najjeftinija veljača

U cijeloj Europi prosječne cijene kratkoročnog najma nekretnina imaju tendenciju biti najviše oko sredine kolovoza, a najniže oko početka veljače.

Lani su, tako, putnici u Europu platili u prosjeku 162 eura po noćenju tijekom drugog tjedna kolovoza, što ga je učinilo najskupljim tjednom za boravke te godine. Najjeftiniji tjedan u godini se, s druge strane, pokazao prvi tjedan veljače.

Razlike u prosječnoj dnevnoj stopi od sezone do sezone značajno variraju ovisno o području Europe.

Na primjer, na izrazito sezonskim tržištima kao što su Andora, Albanija i Monako, turisti mogu očekivati ​​da će platiti puno više u mjesecima vrhunca sezone nego u mjesecima izvan sezone. U Albaniji su, primjerice, putnici u kolovozu platili 81 posto više od najniže cijene u veljači.

I Grčka uvodi porez na rentanje stanova turistima

Listi zemalja koje pokušavaju uvesti reda u kratkoročno iznajmljivanje nekretnina turistima priključuje se i Grčka. Prema portalu Greek Travel Pages, naime, ovih dana je grčki premijer Kyriakos Mitsotakis najavio novi porezni tretman iznajmljivanja stanova u stilu Airbnb-ja.

– Želimo kratkoročni najam, to je konkurentan proizvod koji podupire grčko gospodarstvo i prihode vlasnika nekretnina, ali to je aktivnost koja je u raznim regijama zemlje dovela do povećanja broja objekata u najmu i narušila konkurenciju, posebno u turizmu, rekao je grčki premijer. Mitsotakis je najavio da će oni s prihodom od tri ili više »Airbnb-nekretnine« od 1. siječnja 2024. podlijegati porezu na dodanu vrijednost i naknadama koje se primjenjuju na hotele i sobe za iznajmljivanje.

Naplata PDV-a na kratkoročno iznajmljivanje stanova turistima u Grčkoj jedan je od zahtjeva Grčke turističke konfederacije (SETE) koja predstavlja većinu grčkih turističkih poduzeća i već neko vrijeme poziva grčku vladu da izmijeni zakon kako bi se se zaštitilo hotelski sektor koji plaća porez, za razliku od očito nereguliranog bujajućeg privatnog smještaja. Grčka će povećati i boravišnu pristojbu kako bi se skupila sredstva za borbu protiv učinaka klimatskih promjena te se do iduće godine planira prikupiti dodatnih 300 milijuna eura.