Neki novi turizam… Nije to više floskula, nego se turistički tokovi nepovratno mijenjaju. I ova je turistička sezona pokazala kako dosadašnjim smjerom više ne ide. Za to se pobrinula priroda, ali i mi sami. Katastrofalne vremenske prilike, požari koji gutaju nevjerojatno velike površine, evakuacije domaćih i turista obilježile su ovoljetne vijesti. Kao i to da se neke atrakcije zatvaraju za posjete u najtoplijem dijelu dana.

Osim toga, turizam kakav poznajemo, točnije turizam u kojem brojke, odnosno gužve samo rastu, postaju dio prošlosti. Barem se čini da će postati, ako je suditi po ograničenjima koja se u najposjećenijim destinacijama sve više uvode. Paradoks današnjice je u tome što ljudi sve više putuju, a sve je više onih koji ne žele tu masu koja se stvara u nekim dijelovima godine pred svojim vratima.

Atenska Akropola

Tako je ovog ljeta objavljeno kako će na atensku Akropolu, najpopularnije arheološko nalazište u Grčkoj, biti puštano »samo« 20.000 posjetitelja, a također će postojati ograničenje broja posjetitelja koji će se na ovu atrakciju puštati svaki sat. Do sada se dnevno na Akropolu penjalo oko 23.000 turista, uglavnom grupa. Grčka ministrica kulture Lina Mendoni ukazala je, naime, da su kontrole potrebne kako bi se spriječila uska grla i prenapučenost na ovom UNESCO-ovom spomeniku svjetske baštine.

Nova ograničenja ulaska probno se primjenjuju ​​od 4. rujna, a trajno će se primjenjivati ​​od 1. travnja 2024. Neće biti vremenskog ograničenja za posjete iako, prema procjenama grčkog resornog ministarstva, turisti koji dolaze u organiziranim turama ili brodovima za krstarenje, a koji čine oko 50 posto dnevnog broja posjetitelja, provedu u prosjeku 45 minuta na ovom lokalitetu.

Prema novim pravilima, samo će određeni broj posjetitelja biti dopušten svakog sata, pa se tako najavljuje da će prema novom sustavu, 3.000 ljudi imati pristup od 8 do 9 ujutro, 2.000 tijekom sljedećeg sata….

U vrijeme toplinskog vala, grčke su vlasti zatvorile Akropolu u doba dana kada je najtoplije, a postavili su i tende kako bi se posjetitelje zaštitilo od po zdravlje opasnih vrućina.

I u susjednoj Italiji sve je više mjesta na koja se ne može kad god se hoće. Nedavno je tako i UNESCO poručio kako bi se Venecija i njezina laguna trebale dodati na popis ugrožene svjetske materijalne baštine, jer, kako navode, Italija ne čini dovoljno da zaštiti grad od utjecaja klimatskih promjena i masovnog turizma.

REUTERS

Karneval u Veneciji

U UNESCO-u, naime, kažu da se Venecija suočava s »dugotrajnim, ali hitnim problemima« koji se ne rješavaju zbog »nedostatka ukupne zajedničke strateške vizije za dugoročno očuvanje imovine«.

Prema talijanskim medijima, Venecija se godinama bori s prekomjernim turizmom. Samo jednog dana tijekom karnevala se u staru gradsku jezgru, primjerice, natrpa i do 190.000 ljudi. Već neko vrijeme stoga su gradske vlasti najavljivale pa odgađale uvođenje »ulaznice« u grad za jednodnevne posjetitelje, odnosno kako najavljuju takozvani Venice Pass. Najnovije informacije govore kako će se uzlaz početi naplaćivati iduće godine. Naime, kako prenose talijanski mediji, vlasti najavljuju kako će se cijena kretati između 3 i 10 eura, a ovisit će o vršnom opterećenju destinacije. U prijevodu, u dane kada se tradicionalno u Veneciji okuplja najveći broj gostiju, cijena će biti najveća, upravo kako bi se pokušalo i na taj način rasteretiti Veneciju od prevelike mase posjetitelja. Vlasti još uvijek, kažu, nisu definirale koje su te granice broja turista o kojima će ovisiti cijena ulaza, no čini se da će se u obzir uzimati i i klimatske promjene te će se izgleda nastojati odvratiti posjetitelje od odlaska u vrijeme najtoplijih dana. Rezervacija će se obavljati putem interneta, a onaj tko je izvrši dobit će QR kod na svom pametnom telefonu.

I u poznatoj turističkoj regiji Cinque Terre, ove godine su uveli ograničenja na njihovoj najpoznatijoj šetnici, svojevrsnom pandanu opatijskom lungomaru. Naime, talijanski mediji pišu kako je Via dell’Amore, koja je bila zatvorena za javnost još od 24. rujna 2012., i to zbog klizišta i opasnosti po šetače, od 1. srpnja ponovno otvorena probno na tri mjeseca. Točnije njen početni dio počevši od Riomaggiorea. A konačno bi otvorenje trebala dočekati također iduće godine. No i tu su Talijani rekli dosta masovnosti i krenuli rješavati stvar.

Ovu stazu zaljubljenih sada se može posjetiti samo u okviru vođenih tura, s time da su grupe ograničene na 30 ljudi. Talijani tako po danu na stazu ne planiraju puštati više od 600 posjetitelja dnevno tijekom probnog razdoblja.

Osim samih pojedinačnih atrakcija, postoji lista destinacija koje su krenule u obračun s masovnim turizmom. Ali i sivom zonom rentanja stanova turistima. Privatni smještaj, treba biti iskren pa reći, ustvari je u Hrvatskoj jako dobro uređen, druge zemlje tek idu ovim smjerom. Tako su u Barceloni poduzeli niz koraka u suzbijanju prekomjernog turizma. Ograničili su broj kreveta u gradu, širenje zračne luke Josep Tarradellas Barcelona – El Prat koja bi povećala kapacitet s 50 na 80 milijuna dolazaka godišnje. A i građani koji žele iznajmljivati ​​svoje stanove na Airbnbu prvo moraju dobiti turističku dozvolu koju izdaje grad. Obilasci s vodičem sada također moraju ići po odobrenim jednosmjernim rutama, koriste se slušalice, a grupe su maksimalno od 30 ljudi.

Grad je također zabranio turističkim grupama ulazak na povijesnu tržnicu La Boqueria tijekom dijela dana kada je špica kupovine.

Rentanje stanova

France 24, pak, govori o najavama francuske vlade od početka ovog ljeta o borbi protiv prekomjernog turizma. Kažu kako je ovo pitanje hitno došlo na dnevni red s obzirom na navalu na poznata francuska odredišta i lokalitete koji su ponovo zatrpani turistima, nakon pauze koju je donijela pandemija. Mnoga od najcjenjenijih francuskih odredišta, poput opatije Mont-Saint-Michel u Normandiji, preplavljena su velikim brojem posjetitelja.

Na slavnoj plaži u kanalu Etretat, a koja je doživjela veliki porast dolazaka turista zahvaljujući Netflixovoj detektivskoj hit-seriji »Lupin«, ovdašnjih 1.200 stanovnika sada na dnevnoj bazi u vrijeme špice sezone mjesto dijeli s oko 10.000 turista. A lokalci negoduju jer nemaju koristi od tolikog broja ljudi koji ovdje ostaju nekoliko sati, i troše jedino na sladoled. Prema France24, ograničenja dnevnih posjeta već su postavljena na bretonskom otoku Brehat, i to na 4.700 posjetitelja tijekom ljetnih mjeseci.

Nacionalni park Calanques u blizini Marseillea najavio je i kako će ograničiti broj posjetitelja poznatim uvalama Sugiton. Ograničenje je prvi put uvedeno tijekom pandemije COVID-19, no i nakon pandemije odlučili su nastaviti s tom praksom u ovom francuskom nacionalnom parku, pa se do ove prirodne atrakcije sada pušta samo 400 ljudi dnevno u srpnju i kolovozu, u usporedbi s do 2.500 posjetitelja prije pandemije.

Inače, i Pariz grca pod navalom turista, posebno rentanja stanova turistima, što vlasti pokušavaju ograničiti s obzirom na to da se ove godine računa da će grad imati 37 milijuna turista, što je tek malo manje nego 2019. Inače, francuske vlasti ukazuju kako je 80 posto godišnjih turističkih aktivnosti koncentrirano na samo 20 posto zemlje te otuda poticaj da se posjetitelje potakne da otkriju manje poznate dijelove Francuske.

Španjolci lažnim znakovima čuvaju plaže od britanskih turista

Do kakvih apsurdnih ekstrema to sve skupa vodi, pokazuje i ovoljetni slučaj sa španjolskih plaža. Dok si u Hrvatskoj pametnjakovići mjesto na plaži rezerviraju ostavljanjem »šugamana« preko noći, u Grčkoj plaže pokušavaju osloboditi od ilegalno postavljenih ležaljki i suncobrana, u Španjolskoj se se dosjetili jedne malo drugačije taktike. Naime, kako prenosi portal Euronews, aktivisti su postavljali lažne znakove upozorenja na plažama diljem Mallorce kako bi podalje zadržali britanske turiste.

Neki znakovi upozoravaju na opasne meduze, kamenje koje pada ili morsku vodu zagađenu kanalizacijom. Drugi kažu da je plaža zatvorena sa simbolom »zabranjeno kupanje« ili upozoravaju da su potrebni sati hodanja do nje iako je ta ista plaža udaljena manje od 100 metara. Na tim istim »znakovima upozorenja«, međutim, sitnim slovima na katalonskom mještanima ukazuju da ta upozorenja nisu stvarna, kao i da »nije problem odron već masovni turizam«.