INSTRUMENT ZA POVEZIVANJE EUROPE (Connecting Europe Facility – CEF) je financijski instrument osnovan za dodatna ulaganja u izgradnju nove te unaprjeđenje postojeće prometne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture, iz kojeg države članice mogu financirati projekte na devet koridora Osnovne mreže Transeuropske prometne mreže (TEN-T).

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (MMPI) je nadležno tijelo za koordinaciju i upravljanje Instrumentom za povezivanje Europe – CEF u sektoru prometa.

Josip Bilaver, državni tajnik za more i EU fondove, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

Rijeka postaje teretna tranzitna luka za srednju i istočnu Europu

Zahvaljujući ulaganjima iz CEF-a, uz ulaganja RIJEKA GATEWAY PROJEKTA, Luka Rijeka napravila je značajan iskorak u pozicioniranju kao teretna tranzitna luka za srednju i istočnu Europu. U Riječkom lučkom bazenu rekonstruiran je teretni dio željezničkog kolodvora Rijeka kroz CEF projekt Unapređenje infrastrukture u Luci Rijeka – kontejnerski terminal Zagrebačka obala te je izgrađen terminal za željeznički intermodalni prijevoz na kontejnerskom terminalu Zagrebačko pristanište, čime je godišnji ukrcajni i iskrcajni kapacitet povećan na 360.000 kontejnerskih jedinica godišnje. Lučka uprava Rijeka i HŽ Infrastruktura d.o.o., kao korisnici sredstava europskih fondova u vrijednosti više od 31 mil. EUR, (od čega je gotovo 27 mil. EUR financirano iz CEF-a), rasteretili su gradski promet premještanjem prijevoza tereta s ceste na željeznicu te time ostvarili kvalitetniju prometnu povezanost luke Rijeka s Osnovnom Transeuropskom prometnom mrežom (TEN-T). U susjednom Sušačkom bazenu završen je projekt rekonstrukcije željezničkog kolodvora Rijeka – Brajdica uz izgradnju novog kontejnerskog terminala, s ciljem dosega godišnjeg prometa od milijun kontejnerskih jedinica. Kroz projekt Razvoj multimodalne platforme u Luci Rijeka i povezivanje s kontejnerskim terminalom Jadranska vrata, (vrijednosti preko 35 mil. eura, financiranog kroz CEF s više od 29 mil. eura), osigurani su tehnički zahtjevi za kompatibilnost željezničkog sustava s europskom željezničkom mrežom.

Razvoj multimodalne platforme u luci Rijeka i povezivanje s kontejnerskim terminalom Jadranska vrata

Do kraja 2023. godine planira se i produbljenje južnog veza na kontejnerskom terminalu Jadranska vrata što će omogućiti prihvat velikih kontejnerskih brodova u čitavoj dužini terminala. Unaprjeđenje infrastrukture Luke Rijeka – terminal za generalne terete je CEF projekt kojim će se proširiti prostor kontejnerskih objekata izvan Riječkog i Sušačkog bazena, rekonstruirati terminal Bršica specijaliziran za ukrcaj i skladištenje drva te za prekrcaj žive stoke. Lučka uprava Rijeka i Luka Rijeka d.d. projektom Nadogradnje infrastrukture Luke Rijeka – terminal za rasute terete Bakar unaprijedili su povezanost cjelokupnog bazena Rijeka sa željezničkom mrežom u zaleđu uklanjanjem dotrajale željezničke infrastrukture, koja povezuje terminal za rasute terete Podbok u lučkom bazenu Bakar i postojeću teretnu željezničku stanicu Bakar. Prošle godine zahvaljujući projektu Nadogradnja infrastrukture Luke Rijeka – informatički sustav lučke zajednice ostvario se potpuni prijelaz na PCS, optimalno informatičko i komunikacijsko tehnološko rješenje razvijeno u Luci Ploče. Provedbom ovog projekta Lučka uprava Rijeka, osigurala je povezivanje različitih informacijskih sustava, organizacija i subjekata u lučkom poslovanju. Svi navedeni projekti vrijednosti 132.814.507 eura sufinancirani su kroz CEF instrument u iznosu od čak 98.795.241 eura.

Rijeka Gateway Projekt donosi daljnja ulaganja i nove perspektive razvoja za Grad Rijeku

Projekt obnove riječkog prometnog pravca – Rijeka Gateway Projekt pokrenula je Vlada Republike Hrvatske u suradnji s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj (IBRD) te su temeljem Ugovora o jamstvu potpisanog 12. srpnja 2003. godine između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj te Ugovora o zajmu između Lučke uprave Rijeka, Hrvatskih cesta, Hrvatskih autocesta kao zajmoprimca i IBRD-a osigurana sredstva za provedbu Projekta. Najznačajniji objekt Rijeka Gateway Projekta je novi kontejnerski terminal na Zagrebačkom pristaništu čiji je razvoj planiran kroz dvije faze izgradnje ravne operativne obale konačne dužine 680 m s prosječnom širinom od 300 m, te osiguranje dubine mora uz operativnu obalu od minimalno 20 m koja omogućava prihvat svih veličina brodova najnovije generacije. Dana 23. svibnja 2019. obilježen je završetak radova na izgradnji prvih 400 m Zagreb Deep Sea kontejnerskog terminala – 1. faze. Novoizgrađeni kapaciteti na terminalu dodatno jačaju konkurentnost luke Rijeka u prekrcaju kontejnera u cjelokupnoj Sjevernojadranskoj regiji. Veliki investicijski ciklus zaokružen je jačanjem komponenti lučko-gradskog okoliša grada Rijeke te šireg područja, kroz niz aktivnosti ovog projekta: gradnju pomorsko putničkog terminala puštenog u promet 6. listopada 2009. godine; proširenje kontejnerskog terminala Jadranska vrata koji je počeo s radom 10. srpnja 2013. godine; implementaciju sustava videonadzora; gradnju državne ceste D-404 otvorene 2011. godine; prenamjenu područja Delte i Porto Baroša u gradski park i marinu.

Povezivanje s kontejnerskim terminalom

Završetkom niza manjih i srednjih projekata u okviru projekta Rijeka Gateway te paralelnim ulaganjem u povezani projekt izgradnje ceste D-403 od čvora Škurinje do luke Rijeka, za područje grada Rijeke otvaraju se nove razvojne perspektive. Naime, omogućit će se integracija novog cestovnog pravca luka Rijeka (Zagrebačko pristanište) – autocesta A7 u Mediteranski koridor (Rijeka-Zagreb-Budimpešta) transeuropske prometne mreže (TEN-T). Završetak navedenog projekta, čija je ukupna vrijednost veća od 85 mil. eura, a financira se kroz OPKK 2014. – 2020., očekuje se krajem ove godine.

U drugoj fazi projekta Rijeka Gateway II, čija je ukupna vrijednost 112,5 milijuna eura, od čega je 84 milijuna eura IBRD zajma, planira se niz projektnih aktivnosti. Nastavkom investicije na uređenju i opremanju Zagreb Deep Sea kontejnerskog terminala osigurat će se kapacitet za prekrcaj kontejnera od približno milijun jedinica godišnje koji će biti osposobljen za prihvat posljednje generacije kontejnerskih brodova. Istovremeno se uz koncesionarovo financiranje planira opremanje te dodatni radovi produžetka obalnog zida sa zaobaljem. Rok za izgradnju i opremanje terminala je 2 godine. Radovi ključni za veću produktivnost lučkih aktivnosti, a uključuju gradnju 280 m operativne obale, izgradnju cjelokupne podzemne i nadzemne infrastrukture i uređenje skladišta počinju u srijedu, 13. rujna 2023. godine.

Projekti u tijeku i buduća ulaganja u novom CEF višegodišnjem financijskom okviru 2021. – 2027.

Projektom Nadogradnje infrastrukture Luke Rijeka – bazen Rijeka vrijednim preko 33 milijuna eura planirana je rekonstrukcija cjelokupne željezničke mreže na prostoru bazena Rijeka, na Praškom, Budimpeštanskom i Bečkom pristaništu te Visinovom, Orlandovom i De Franceschijevom gatu. Radovi (sufinancirani kroz CEF u iznosu od 28.614.466,00 eura) omogućit će stavljanje u funkciju dosad neiskorištene infrastrukture, poboljšati efikasnost upravljanja tereta te omogućiti bolju prometnu povezanost cijele luke s mrežom TEN-T. U tijeku je i projekt Nadogradnje infrastrukture Riječke luke – AGCT dredging u Kostrenskom pristaništu, čiji se završetak planira krajem ove godine. Ovim projektom uklanja se usko grlo uzrokovano ograničenjima kontejnerskog terminala Brajdica. U tijeku je i izrada studijsko-projektne dokumentacije za nadogradnju infrastrukture luke Rijeka te proširenje Praškog pristaništa čime se stvaraju uvjeti za razvoj osnovne infrastrukture na Terminalu za generalni teret u luci Rijeka. Projektom je planirana izgradnja nove operativne obale u riječkoj luci na Praškom pristaništu, na moru između Visinovog gata i Bratislavske obale.

Temeljem pozitivnih iskustava u provedbi CEF projekata u prometnom, energetskom i digitalnom sektoru, kroz programsko razdoblje od 2014. – 2020. godine, Europska komisija predložila je nastavak provedbe programa u novom višegodišnjem financijskom okviru 2021. – 2027. Navedena ulaganja iz CEF instrumenta za cilj imaju razvoj riječke luke kao jedne od najvažnijih tranzitnih luka na europskim koridorima prijevoza tereta i putnika koji joj prirodno gravitiraju. Status Luke Rijeka kao prometnog čvorišta, zahvaljujući provedenim i planiranim investicijama, značajno će ojačati uz mogućnost nove perspektive – vodeće mediteranske luke.