Početak radova na izgradnji infrastrukture i opremanju Rijeka Gateway kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali označio je ulazak u završnu fazu najvećeg i najzahtjevnijeg projekta Lučke uprave Rijeka, po kojemu tvrtka koja upravlja terminalom nosi ime, a po završetku opremanja kontejnerski bi terminal trebao biti u punoj funkciji u prvoj polovici 2025. godine kada je najavljen prekrcaj prvih kontejnera na novom terminalu.

U izgradnju potrebne infrastrukture i opremanje terminala APM Terminals, koji posluje u sastavu Maersk grupe, i ENNA Logic, suvlasnici tvrtke Rijeka Gateway, do 2026. godine, prema ranijim najavama, planiraju uložiti oko 400 milijuna eura, a igra velikih brojki tu ne staje. Novi terminal imat će godišnji promet od najmanje 500 tisuća TEU-a, očekuje se da će već na početku operativnog rada izravno zapošljavati oko 350 ljudi, uz oko tisuću novih radnih mjesta direktno ili indirektno vezanih uz njegovo poslovanje. Do 2034. godine koncesionar će, prema ugovoru, izgraditi i opremiti dodatnih 280 metara operativne obale i skladišnog prostora, što će također predstvaljati ulaganje koje će se mjeriti u stotinama milijuna eura.

Road show

Ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa ističe da sad započinje glavni dio radova na izgradnji terminala, a prisjeća se i trenutaka kada su donošene ključne odluke o pokretanju ovog najvećeg projekta u riječkoj luci.

– U to vrijeme bio sam predsjednik uprave Luke Rijeka d.d., a time, kao predstavnik koncesionara, i član Upravnog vijeća Lučke uprave koje je tu odluku donijelo. Ideja je bila, naravno, da izgradimo kontejnerski terminal, ali krenulo se prvenstveno s izgradnjom nove rive. Skeptici su i tada i kasnije govorili da ta ideja nije dobra, da je riječ o bačenom novcu, izlazili u javnost s idejama da tamo treba izgraditi luku za cruisere i tako dalje. Sjećamo se i neuspješnog natječaja iz 2013. godine i drugih problema, koji su na neki način diskreditirali projekt. No, kad sam se kandidrao za ravnatelja Lučke uprave, znao sam da nije sve tako crno, uostalom, izgradnja terminala je bila dio mog programa rada, s kojim sam se kandidrao, kaže Vukorepa.

Ideja je, objašnjava, bila da model pronalaženja koncesionara bude sličan onome na Brajdici, pri čemu je na Lučkoj upravi bilo da aktivno krene u prezentaciju projekta, takozvani »road show«, uz pozive na iskaz interesa potencijalnih partnera. Važnu ulogu u cijeloj priči, prema njegovim je riječima, imala i podrška Vlade, posebno Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, kao i Upravnog vijeća Lučke uprave.

– Ministarstvo je prihvatilo taj naš plan, ali pravu sliku o interesu tržišta počeli smo dobivati tek kad smo započeli takozvani »road show« i kad smo na dalekom istoku obavili prve sastanke. Tad smo vidjeli da zaista postoji interes za kontejnerskim terminalom praktički u srcu Europe. Tada su počela stizati pisma namjere i spremnosti na podnošenje ponuda. Ostalo je povijest, znamo da smo imali ponude dva izvanredna operatora i na kraju svi možemo biti zadovoljni izborom, jer smo dobili koncesionara koji u svim segmentima donosi izuzetan know-how, od tehnologija, uvjeta i organizacije rada, zaštite okoliša, inovacija i jedne nove kulture poslovanja koju donose u riječku luku, kaže Vukorepa.

Uredi u skladištima

Rijeka Gateway će u opremu koja će stići do kraja iduće godine uložiti preko 80 milijuna eura, a ukupna investicija, ističe ravnatelj, iznosi gotovo pola milijarde eura.

– Ovo će biti tehnološki najnapredniji terminal u ovom dijelu Europe. Znamo da će najvećim dijelom biti automatiziran, s vrhunskom tehnologijom koja će omogućiti značajno smanjenje emisija CO2 i najviši stupanj zaštite okoliša. Riječ je o novom, velikom iskoraku, ne samo kada je riječ o Rijeci, nego i na razini sjevernog Jadrana, a usudio bih se reći čak i europskih luka u cjelini, kaže Vukorepa.

Ono što će građanima sigurno biti najvidljivije su četiri velike obalne dizalice, superpostpanamax generacije, ali tu će biti i petnaest skladišnih dizalica te dva mosta na intermodalnom terminalu

Rijeka Gateway će u narednih nešto više od godine dana na terminalu izgraditi kompletnu infrastrukturu – električne i telekomunikacijske instalacije, vodovod, odvodnju, rasvjetu, izbetonirati podlogu na skladišnom dijelu terminala, postaviti kolosijeke za dizalice, dopremiti i postaviti velike obalne kontejnerske dizalice, takozvane superpostpanamax generacije koje će omogućiti prekrcaj kontejnera između obale i najvećih kontejnerskih brodova koji plove svjetskim morima, uz čitav niz manjih skladišnih dizalica, kao i dizalice za prekrcaj kontejnera na vlakove na novoizgrađenom multimodalnom terminalu. Osim toga, uredit će i prostore nekadašnjeg skladišta 22, u zapadnom dijelu zaštićenih lučkih skladišta, odnosno kompleksu Metropolis, gdje će biti smješteni uredi i prateći prostori ne samo koncesionara, već i drugih službi i servisa, poput policije i carine.

– Riječ je o kompletnoj izgradnji i opremanju terminala sa svim potrebnim sadržajima. Ono što će građanima sigurno biti najvidljivije su četiri velike obalne dizalice, superpostpanamax generacije, ali tu će biti i petnaest skladišnih dizalica te dva mosta na intermodalnom terminalu. Pritom će biti riječ o tehnološki najsuvremenijim rješenjima, tako da će, primjerice, dizalice biti električne, energetski visokoučinkovite, a njima će se upravljati daljinski, iz upravljačke prostorije, kaže Vukorepa.

Sjeverni Jadran

Što se tiče budućeg poslovanja terminala i općenito riječkog prometnog pravca, kao i luka Sjevernog Jadrana, Vukorepa ističe kako je riječ o prometnom pravcu koji je na glavnoj mreži europskih prometnih pravaca, a kretanja na tržištu svjetskog pomorstva idu u prilog njegovom razvoju i jačanju. Trendovi su da se traže nove ulazno/izlazne luke i prometni pravci čim bliže krajnjim korisnicima, kao i alternativni pravci za najveće europske luke, što zbog njihove preopterećenosti, što zbog smanjenja utjecaja na okoliš, skraćivanjem vremena i duljine plovidbe, kao i zbog sigurnosti oprskrbe i protoka roba u slučaju zastoja u drugim lukama.

– Sreća prati hrabre. A mi smo bili hrabri kad smo kretali u ovaj projekt i proces koji je kao strateški prepoznala Vlada i u potpunosti ga podržala, od premijera do resornog ministra, a prepoznala ga je i Europa. U školi smo svi učili kako Rijeka ima idealan prometni položaj u samom srcu europskog kontinenta, blizu brojnih velikih tržišta, ali bez ulaganja u ovakve, velike infrastrukturne projekte, to bi ostalo mrtvo slovo na papiru. S pokretanjem investicija, s autocestama, novim lučkim kapacitetima, ulaganjima u željeznicu, sad te komparativne prednosti postaju stvarne. Treba naglasiti da rastemo kao Sjeverni Jadran, vidimo ulaganja i rast i u Kopru, i u Trstu, kao i u Rijeci. Pokazuje se da Sjeverni Jadran neće biti samo alternativa za luke sjeverne Europe, već da postaje izuzetno konkurentan kao samostalni prometni pravac. Na žalost, dogodile su se i neke okolnosti koje nitko nije priželjkivao, u prvom redu pandemija COVID-19, a zatim i rat u Ukrajini, ali u takvim okolnostima upravo Sjeverni Jadran pokazao se jednim od najsigurnijih i najpouzdanijih prometnih pravaca. U pandemiji COVID-19 također smo vidjeli da dva vida transporta nisu stala niti u jednom ternutku, a to su brodovi i željeznica, kaže Vukorepa.

Nova radna mjesta

Očekuje da će, stoga, koncesionar već na početku trajanja pedesetogodišnje koncesije, ispuniti najavljene uvjete o količini kontejnerskog prometa na novom terminalu.

– Terminal bi s radom trebao započeti u prvoj polovici 2025. godine, tako da neće poslovati kroz cijelu godinu, ali već 2026. godine, prema najavama, terminal bi trebao dostići praktički makismalan promet, u ovoj, prvoj fazi rada, prije izgradnje dodatne obale i povećanja kapaciteta. Novi kontejnerski terminal, uz postojeći, donijet će razvoj cijelog grada i države, gospodarstva i stvaranje novih, kvalitetnih radnih mjesta. Kvalitetnih u smislu dobrih uvjeta, kao i relativne sigurnosti radnog mjesta, jer transportna industrija je prilično otporna na krize.

Sreća prati hrabre. A mi smo bili hrabri kad smo kretali u ovaj projekt i proces koji je kao strateški prepoznala Vlada i u potpunosti ga podržala, od premijera do resornog ministra, a prepoznala ga je i Europa.

Već sada na Kukuljanovu je Depolink otvorio logistički centar, Luka Rijeka d.d. razvija Škrljevo kao logistički centar, Maersk je izgradio tehnološki najnapredniji logistički centar i skladišta u kojima je već zaposlio šezdeset ljudi. I našli su radnu snagu bez poteškoća, jer su uvjeti rada i primanja dobri. Očekujem ozbiljan broj novih radnih mjesta, a iako u svim sektorima postoji problem pronalaženja zaposlenika, vjerujem da će u ovom dijelu taj problem biti manji, jer ovo je izazov za svakog mladog čovjeka koji će, ako želi raditi, imati dobre radne uvjete i primanja, zaključuje Vukorepa.