Obrtništvo u Hrvatskoj u godinu dana bilježi 10 tisuća više zaposlenih te čak 8.200 obrta više nego lani. Prema podacima Hrvatske obrtničke komore (HOK) u Hrvatskoj je u srpnju bilo ukupno oko 109 tisuća obrta, što je približno 8.200 obrta ili 8,1 posto više nego godinu dana prije, dok je broj zaposlenih u obrtima u istom razdoblju porastao za više od 10.000, na gotovo 229.000 zaposlenih u obrtima, uključujući obrtnike i radnike.

Strukovne škole

Iz HOK-a ističu da je broj obrta u Hrvatskoj u posljednjih pet godina porastao je za 28.000 obrta ili gotovo 35 posto, a udio zaposlenih u obrtima u ukupnom broju zaposlenih u Hrvatskoj dosegnuo je 13,5 posto.

– Obrtništvo je velika snaga i jedan od najvitalnijih dijelova hrvatskog gospodarstva koji raste svakodnevno. Samo u posljednjih mjesec dana imamo 800 obrta više. Polako, ali sigurno jača svijest o brojnim prednostima odabira obrtničkih zanimanja kao životnog puta, a osobito veseli i porast interesa za upise u strukovne škole. Očekujemo nastavak pozitivnog trenda u obrtništvu, uz obavezu i odgovornost da nastavimo intenzivno raditi na unapređenju poslovnog okruženja za hrvatske obrtnike, poručio je predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil.

U odnosu na srpanj prošle godine, najveći rast broja obrta ostvaren je u uslužnom zanatstvu, i to 6.512 obrta više ili 12,7 posto, zatim prijevozu osoba i stvari, i to 759 obrt više ili 9,1 posto, u cehu frizera, kozmetičara, njege tijela i fitnessa zabilježeno je 704 obrta više ili 9,1 posto, u proizvodnom zanatstvu 273 obrta više ili 3,2 posto te ugostiteljstvu i turizmu 86 obrta više ili 0,7 posto.

S druge strane, u posljednjih godinu dana pao je broj obrta u cehu trgovine, te je zabilježeno 141 obrt manje ili 1,6 posto, kao i u cehu ribarstva, marikulture i poljodjelstva gdje ima 6 obrta manje ili 0,2 posto nego lani, istaknuli su iz HOK-a.

Siva ekonomija

Na naš upit predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil osvrnuo se i na velike izazove s kojima se obrtnici već godinama suočavaju, poput manjka kvalificirane radne snage, ali i sive ekonomije koja uzrokuje nelojalnu konkurenciju.

– Veliki izazov s kojim se suočavamo već godinama je manjak kvalificiranog kadra u obrtničkim zanimanjima koji dijelom postoji i zbog nedovoljnog interesa učenika za programe obrtničkih zanimanja za kojima je velika potreba na tržištu rada, istaknuo je Kratohvil objašnjavajući kako HOK s područnim komorama i udruženjima obrtnika, u suradnji sa strukovnim školama i samim obrtnicima, dugi niz godina provodi različite aktivnosti usmjerene na učenike osnovnih škola i njihove roditelje kojima se radi na popularizaciji i promociji prednosti odabira obrtničkih zanimanja.

– Veliko zadovoljstvo je da se polako, ali sigurno taj trend mijenja. Ipak, bez sustavne i sveobuhvatne suradnje svih razina donosioca odluka neće biti moguće provesti učinkovite mjere za osiguranje obrazovane i kvalitetne radne snage u svim sektorima, dodao je. Također, kao jedan od dugoročnih problema obrtništva istaknuo je i tzv. sivu ekonomiju.

– Radi se o nelojalnoj konkurenciji koja ugrožava legalno poslovanje registriranim obrtnicima, a šteti i državnom proračunu te ćemo nastaviti zagovarati veće kontrole neregistrirane gospodarske djelatnosti, uključujući i kontrolu kupnje repromaterijala na veliko. Svakako ćemo nastaviti i sa zahtjevima za porezno rasterećenje i fleksibilizaciju zapošljavanja, koje bi obrtnicima omogućilo da posluju u poticajnom poslovnom okruženju, budu konkurentniji i zadrže kvalitetne radnike, zaključio je Kratohvil.