Premda donedavno smatran relativno rijetkom vrstom koja se zadržava samo oko zapadne obale Istre i u kanalima Zadarskog akvatorija, batoglavac se sve češće nalazi na udicama udičara duž cijelog Jadrana. Posebno je aktivan u sumrak i zoru kada se i najbolje lovi.
povezane vijesti
Batoglavac (Pagellus acarne, Risso, 1826) je riba iz porodice ljuskavki (Sparidae).
Bokadur, okan, surać, divji arbun, tek su neki od brojnih narodnih naziva koji prate ovu ribu, pri čemu su svi ti nazivi vrlo opravdani. Bokadur (tal. bócca di oro – zlatna usta) uistinu ima zlatasta usta, okan uistinu ima veliko oko, surać ima upravo onu neodređenu ‘suru’ boju, a divji arbun izgleda baš kao križanac bugve i arbuna. Naravno, sve je to jedna riba – batoglavac
Iako batoglavac naraste do 35 centimetara i može težiti pola kilograma, prosječna lovna težina za ovu vrstu ne prelazi 0,06 kilograma.
Ima izduljeno bočno spljošteno tijelo s vidljivom i pravilno položenom bočnom prugom koja se pruža od škržnog zaklopca do repa. Oko mu je veliko i istaknuto. Tijelo mu je crvenkasto-smećkasto-sivo, prema trbuhu srebrno, sa skladnim i dobro razvijenim crvenkasto-sivkastim perajama.
U korijenu grudnih peraja ima istaknutu tamnu mrlju.
Batoglavac je tipična riba bentosa, što znači da je svim životnim navikama i potrebama vezan uz morsko dno. Mada u Mediteranu i Atlantiku zalazi i do 500 metara dubine, u našem ga moru nalazimo na dubinama od 5 do 80 metara i to nad obraslim, pjeskovito ljušturastim dnom, s tim da samo nedorasli primjerci prilaze plitkom uzobalnom moru.
Mrijesti se krajem ljeta, a spolnu zrelost postiže sa 16 centimetara dužine.
Premda donedavno smatran relativno rijetkom vrstom koja se zadržava samo oko zapadne obale Istre i u kanalima Zadarskog akvatorija, batoglavac se sve češće nalazi na udicama udičara duž cijelog Jadrana.
Posebno je aktivan u sumrak i zoru kada se i najbolje lovi.
