U obitelji ljuskavki zbrku stvaraju dvije skupine riba, takozvane crvene i prugaste ljuskavke.

Među crvenim ljuskavkama najčešća je zbrka vezana uz zubaca krunaša (Dentex gibbosus, Linnaeus, 1758) koji ima različita fizička obilježja u juvenilarnom stadiju te usto i izražen spolni dimorfizam kod odraslih jedinki.

Upravo zbog fizičkih promjena koje prate njegov razvoj, te zbog velike sličnosti sa zubacem i pagrom, zubatac krunaš je uvijek bio predmetom mnogih ribarskih rasprava. Tako zbog neupućenosti ovu vrstu mnogi smatraju posebnom vrstom pagra ili pak samim pagrom barjaktarom (Pagrus coeruleostictus, Valenciennes, 1830), što je, naravno, neistina.

Uz to se u narodu nazivom ama ili arbun perjaš zove zubatac krunaš u svom juvenilarnom stadiju dok još uvijek ima produljenu leđnu peraju. Odrasle primjerke, i to u prvom redu mužjake s izraženom ‘krunom’, smatra se zasebnom vrstom i naziva krunašem, a ženke bez ‘krune’ ostaju neimenovane enigme.

Razlikovati ga od pagra, osim po ostalim obilježjima, je lako i po zubima, odnosno pločastim kutnjacima koje pagar ima, a koji kod krunaša nedostaju.

Zubatac krunaš može narasti do 1,20 metara u dužinu i pritom težiti čak 24 kilograma. Srednja lovna težina iznosi 8 kilograma.

S leđne je strane crvenkastosmeđe boje s rijetkim nepravilno raspoređenim crnkastim mrljicama. Prema trbuhu je bljeđi, s tim da je sam trbuh srebrnobijele boje. Ima izduljeno, bočno stisnuto tijelo s nešto čvršće građenim prednjim dijelom. Glava je velika, a čeljusti s krupnim očnjacima jake i izražene.

Sve peraje su dobro razvijene. Krljušt je krupna i pravilno raspoređena, a bočna linija vidljiva cijelom svojom dužinom.

Donji krak repne peraje ima bjeličasto plavkasti obrub što je svakako jedan od ključnih detalja za razlikovanje od drugih sličnih riba.

Zubatac krunaš je vrsta koja u svom razvojnom putu do težine od nekih tri do četiri kilograma, odnosno šezdesetak centimetara dužine, ima znatno izduljenu, katkad i do četiri puta dužu, treću i četvrtu šipčicu leđne peraje, koje se postizanjem spolne zrelosti krate na standardnu dužinu. U to doba mužjaci dobijaju i karakteristično izbočenje na čeonom dijelu, tzv. krunu po kojoj je ova vrsta i dobila ime dok je ženke nemaju.

Pagra (Pagrus pagrus, Linnaeus, 1758) nije teško razlikovati od sličnih vrsta. Osim što ima zatamnjenje s prednje strane glave koje se proteže i preko očiju poput maske u rakuna, pagar ima i oba vrha repne peraje plavičasto bijela.

Pagar naraste do 91 centimetar dužine i može težiti do 9,5 kilograma. Ima ovalno, bočno stisnuto tijelo, s jakom glavom i istaknutim čelom na koje se nastavlja izraženi prednji dio hrpta. Čeljusti su snažne, s jakim, ali tupim zubima. Krljušt je krupna i pokriva cijelo tijelo. Bočna je crta istaknuta i vidljiva cijelom dužinom. Sve su peraje dobro razvijene, a posebno repna koja ima spomenut bjeličasti rub.

Boje je crvene do ružičaste, s leđne strane tamniji, prema trbuhu sve svjetliji, dok mu je trbuh srebrnobijel. Katkad bude okomito široko isprugan svjetlijim i tamnijim prugama. Juvenilarni primjerci imaju plavičaste mrljice između očiju.

Među crvenim ljuskavkama čestu zbrku stvara i zubačić rumeni (Dentex (Polysteganus) macrophthalmus, Bloch, 1791) riba koja naraste samo do 20 centimetra duljine i do 0,25 kilograma težine.

Temeljno je jednolično ružičaste boje. Ima krupnu glavu i krupno oko smješteno vrlo blizu prednjem čeonom rubu. Među zubima se ističu četiri očnjaka kojima i duguje naziv. Od ostalih ga je sličnih vrsta lako razlikovati.

Za razliku od zubaca koji je točkasto prošaram zubačić je jednolične boje.

Za razliku od pagra repna peraja nije bijelo obrubljena i nema ‘masku na licu’.

Za razliku od krunaša sve su šipčice leđne peraje podjednako duge.