ZAGREB Bez računa se ne računa, uskoro bi trebalo vrijediti i za kupnju kave, soka, čaja ili kakve grickalice na samoposlužnim aparatima. Poduzetnici koji se bave distribucijom samoposlužnih automata sada nisu obveznici fiskalizacije, no to bi se trebalo promijeniti. Naime, Ministarstvo financija priprema izmjene i dopune zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, kojim će se obaveza fiskalizacije proširiti na prodaju roba ili usluga putem automata.

– To je za nas odlično. Za sve nas koji ozbiljno radimo to će biti dobro – veli nam Mateo Uroda iz riječke tvrtke Adriatico Caffe koja se bavi distibucijom samoposlužnih automata opskrbljenih kavom, toplim i hladnim napicima, grickalicama, zdravom prehranom. I on i nekolicina naših drugih sugovornika, poput Kristijana Grubišića, iz zagrebačkog Aristosa, slažu se da bi fiskalizacija s tržišta trebala ukloniti nelojalnu konkurenciju koje u toj djelatnosti ima.

Primijetila je to i Porezna uprava koja u obrascu prethodne procjene za izmjene i dopune zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom navodi kako je »provedenom analizom utvrđena potreba da se broj obveznika fiskalizacije dodatno proširi na prodaju robe ili usluga putem prodajnih automata s obzirom na to da je kod istih uočeno neistinito prikazivanje podataka o ostvarenom prometu«.

Koliko će obvezna fiskalizacija poskupiti poslovanje tvrtki koje se bave distribucijom samoposlužnih aparata i u kojoj će se mjeri to preliti na cijenu napitaka, grickalica, hrane, za sada nije poznato. No, do određenog poskupljenja bi moglo doći, a to će dijelom ovisiti i o tehnologiji koju koriste distributeri samoposlužnih aparata. Sudeći prema ponudama koje se mogu vidjeti na web stanicama pojedinih tvrtki koje nude samoposlužne aparate, nekima će, s obzirom na tehnologiju koju sada nude, nova porezna prilagodba lakše ići.

– To su sve male marže, mali prometi i mi dio troška možemo prebaciti na kupca, ali ostat ćemo bez njega – veli Matija Kreković iz Spaza, objašnjavajući kako aparati na nekim lokacijama imaju promete od 100 do 400 kuna i trošak fiskalizacije je na taj promet prevelik. Osim toga, mnoge lokacije niti nemaju internetske veze.

– Nama kao velikima s tri tisuće aparata to odgovara, ali bi trebalo dati period prilagodbe od najmanje godinu dana – veli Kreković izražavajući bojazan da bi fiskalizacija u Hrvatskoj, kao što se događa u Mađarskoj, mogla dovesti do propasti velikog broja poduzeća u toj branši.

Ministarstvo financija, odnosno Porezna uprava, u najavi proširenja kruga obveznika fiskalizacije, podsjeća i kako od 2015. godine raste iznos fiskaliziranih računa. Primjerice, u 2015. godini bilo je oko 154,57 milijardi kuna fiskaliziranih računa, dok ih je lani bilo oko 170,48 milijarde kuna. U promatranom razdoblju povećao se i prosječan iznos računa sa 66,41 kune prije četiri godine na 72,69 kuna lani. Drugim riječima, potrošnja je rasla. »Osiguravanjem evidentiranja svakog ostvarenog prometa u gotovini, olakšava se otkrivanje poreznih utaja na području poslovanja gotovinom, poboljšava se postupak poreznog nadzora te pozitivno djeluje na nelojalnu konkurenciju«, navode poreznici. Koliko bi, pak, samoposlužnih aparata nakon zakonske izmjene trebalo biti fiskalizirano, jučer nismo mogli saznati.