Ne okreću leđa samo dugovima u francima, već se distanciraju od eura i drugih valuta jer postaju svjesni da je najsigurnije zaduživati se u valuti u kojoj primaju plaću, budući da tako izbjegavaju rizik od promjene tečaja i porasta mjesečnih rata
ZAGREB Već 11 mjeseci hrvatski građani povećavaju svoje kredite kod banaka, ali pritom okreću leđa deviznim kreditima i prelaze na zaduživanje u domaćoj valuti. Preokret se dogodio na kraju lipnja ove godine. Iznos kunskih kredita stanovništvu prvi put je premašio iznos kredita s valutnom klauzulom. Građani su trenutačno podigli ukupno 61,8 milijardi zajmova u domaćoj valuti, u odnosu na 60 milijardi valutnih. – Tako je udio kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu u posljednjih godinu dana narastao za više od pet postotnih bodova, pri čemu se omjer kunskih kredita i onih valutnih u lipnju promijenio prvi put u korist kunskih kredita (51:49) – objavili su analitičari Raiffeisen banke (RBA), pozivajući se na podatke Hrvatske narodne banke.
Okrenuli ploču
Iako banke o tome nerado govore, do preokreta je došlo zato što se više od 50 tisuća građana nakon početka krize teško opeklo s kreditima u švicarskim francima. Zbog toga građani okreću leđa ne samo dugovima u francima, već se distanciraju od eura i drugih valuta. Postaju svjesni da je najsigurnije zaduživati se u onoj valuti u kojoj primaju plaću, jer tako izbjegavaju rizik od promjene tečaja i porasta mjesečnih rata.
To neizravno potvrđuju i podaci analitičara RBA, prema kojima kunski krediti u Hrvatskoj rastu od 2013., a krediti uz deviznu kauzulu neprekidno padaju od 2012., nakon što su dužnici osjetili dramatične posljedice revalvacije švicarskog franka. U posljednjih godinu dana stambeni kunski krediti rastu po stopi od 24 posto, pa se udio kunskih kredita u stambenima povećao na 28 posto. Udio kunskih u gotovinskim nenamjenskim kreditima istodobno se povećao na 70 posto, prema podacima RBA.Uz preokret u valutnoj strukturi dugova hrvatskih građana, važna je vijest da se ukupno zaduženje stanovništva na kraju lipnja povećalo za 3,9 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Banke su trenutačno stanovništvu izdale kredita u vrijednosti od 121,8 milijardi kuna, ili 4,5 milijarde više nego lani. To pokazuje da su mnogi hrvatski građani okrenuli ploču. Sve više troše, što je djelomice povezano s gospodarskim oporavkom.
Poticaji za mlade
– Kućanstva su se prestala razduživati u rujnu prošle godine – uočila je HGK još u lipanjskom izvješću, napominjući da otada neprekidno rastu krediti banaka stanovništvu. Tom porastu zaduženosti građana, međutim, najviše su pridonijeli stambeni krediti, odnosno Vladine mjere za pomaganje mladih obitelji u stambenom zbrinjavanju. Naime, Komora upozorava da je početak rasta stambenih kredita koincidirao s početkom subvencioniranja kredita za mlade, što je stupilo na snagu 15. srpnja 2017. U prošloj godini je odobreno i realizirano 2.320 zahtjeva za povoljnije kredite. Nema sumnje da će se takav trend nastaviti, jer je Vlada prije odlaska na godišnji odmor najavila kako će ove jeseni uvesti dodatne olakšice mladima u otplati stambenih kredita.Banke su sredinom ove godine građanima dale stambenih kredita u vrijednosti od 52,6 milijarde kuna, što je godišnji rast od 2,4 posto. Stambeni krediti čine 43 posto od ukupne zaduženosti građana kod banaka. Kad je riječ o dugovima stanovništva, u posljednjih godinu dana najviše su skočili gotovinski nenamjenski krediti. Porasli su 9,7 posto, a ukupan njihov iznos premašio je 45,7 milijardi kuna.
