Uoči subotnjeg nastupa klape Cambi na Trsatskoj gradini, koji će biti održan u sklopu Ljeta na Gradini, razgovarali smo s Hrvojem Lozančićem koji je u razgovoru za naš list otkrio pojedinosti o tome što je pridonijelo utemeljenju klape, zašto su joj nadjenuli ime prema plemenitaškoj obitelji te planove za nadolazeće razdoblje.

Za početak nam kažite kako se osjećate pred nastup na Trsatskoj gradini?

– Jedva čekamo koncert. Iz više razloga. Riječka publika je uvijek cijenila klapu Cambi. Mi smo to osjetili svaki put. Publika je kao rijetko gdje u Hrvatskoj cijenila baš ono što je nama bitno – zbog čega jesmo posebni. To je stil i način pjevanja koji nas odlikuje. Doduše nije lako pjevati na toj pozornici… Misli odlutaju u daljinu. Pogled je stvarno jedinstven i seže daleko.

Publika oblikuje koncert

Na koncertu ćete izvesti vaše najpoznatije skladbe. Možete li izdvojiti neku koja za klapu ima poseban emotivni naboj?

– Teško mi je govoriti u ime klape, a u svoje osobno ime mogu reći da neke od meni najdražih pjesama ne izvodimo. Publika je tijekom svih ovih godina oblikovala koncert. Od onog što je klapa snimila na svojih 13 albuma, teško je izabrati. A ne može se sve otpjevati.

Opet, trebalo bi zastupati i sve glazbene faze rada klape. Zbog toga je publika zaslužna i ona je u pravu. Posjetitelji koncerta nas podsjete i traže neke pjesme, i potvrđuju naš izbor.

Klapsko pjevanje dio je naše glazbene tradicije. Što je bilo presudno da 1986. godine osnujete klapu Cambi?

– Klapsko pjevanje ja za nas kao blues u području ušća rijeke Mississippi. To je dio života, način na koji su ljudi izražavali svoju emociju, to je kulturna baština. Naravno, danas se na klapski način pjeva i izvan Hrvatske i to sve uspješnije. Klapska pjesma je sada puno rafiniranija.

Nju sad vode pjevači koji je sustavno rade, voditelja klape koji svakom detalju pridaju pažnju. Ovdje govorim o pjesmi, kakva se pjeva na klapskim smotrama, festivalima, natjacanjima. No, ona je prerasla folklor iz kojeg je potekla. A klapa Cambi 1986. je potekla baš iz tradicijskog pjevanja, kao još jedna grupa mladića koja je svoje spontano pjevanje pokušala organizirati i unaprijediti.

Novi izazovi

Klapa je dobila ime po plemenitaškoj obitelji Cambi. Zašto ste se odlučili upravo za to ime? Otkrijte nam nešto više o povijesti te plemenitaške obitelji.

– Klapa je na osnivačkoj skupštini tražila prijedlog za ime. Bilo je tu dosta stereotipnih pa i klišej prijedloga. A onda je u jednom trenutku jedan od osnivača klape, priznati glumac Frane Perišin rekao – zašto ne Cambi? Evo, držimo sastanak pod kulom Cambi, i tako je bilo.

Cambi je ime obitelji, ali i kule Cambi po kojoj je toponim Cambi postao Kambelovac. To je etimologija imena Kambelovac. Plemićka obitelj Cambi je porijeklom iz Siene, ali je bila utjecajna, bogata i u svoje vrijeme i hrvatski osviještena obitelj, koja je upravo zbog svog odbijanja progona Hrvata, sudjelovanju i vodstvu obrane Splita i okolice od Turaka, pa zatim i istaknutom ulogom u Narodnaškom pokretu osigurala i opravdala svoje plemenitaško ime.

Za kraj nam recite kakvi su vam planovi i želje za nadolazeće razdoblje i planirate li neki novi glazbeni projekt?

– Uživamo u ovoj fazi rada, ali i osluškujemo, tražimo nove izazove i priliku da se izrazimo na neki drugi način. Spremni smo probati nešto novo, izraziti se na neki novi način, ali on mora biti umjetnički vrijedan. I drukčiji. Kakav je Cambi uvijek bio.