SENJ – Senjsko muzejsko društvo u suradnji sa Župnim uredom Senj obilježilo je završetak tiskanja Senjskog glagoljskog misala, prve knjige za koju se pouzdano zna da je tiskana na hrvatskome tlu, 7. kolovoza 1494. godine. Ovaj datum, kao i djelovanje senjske glagoljske tiskare u razdoblju od 1494. do 1508. godine, smatra se jednim od najvažnijih datuma i događanja senjske i hrvatske povijesti i kulture.

Tim povodom u senjskoj katedrali senjski župnik dr. Richard Pavlić služio je svetu misu za senjske kanonike: Blaža Baromića, Silvestra Bedričića i Gašpara Turčića, kao i za sve suradnike senjske glagoljske tiskare, glagoljaše, koji su hrvatskome puku darovali knjigu – misal za slavljenje svete mise na hrvatsko-crkvenoslavenskom jeziku te za sve senjske svećenike, popove glagoljaše, koji su stoljećima njegovali tradiciju glagoljice i staroslavenskog jezika u bogoslužju.

Povlastica biskupu

Senjska glagoljska tiskara najvjerojatnije je djelovala u blizini senjske katedrale, jednog od najvažnijih središta glagoljaštva, gdje je glagoljica, a to znači i hrvatski jezik i hrvatsko pismo, u službenoj upotrebi već od 1248. godine. Tada je papa Inocent IV. dao povlasticu glagoljanja senjskom biskupu Filipu, što znači da je biskup bogoslužje mogao obavljati na staroslavenskom jeziku, i to iz glagoljskih knjiga, koje su se tada prepisivale, a to potvrđuju brojni glagoljaški spomenici.

– Za Senjski misal je dokazano da je tiskan u Senju, na hrvatskom tlu, što potvrđuje da je Senj kolijevka hrvatskog tiskarstva. Moramo reći da Senjski misal nije i najstarija hrvatska knjiga u Hrvatskoj, ali je najstarija knjiga za koju je potvrđeno gdje je tiskana. Time ne odričemo tvrdnju da je prva knjiga u Hrvatskoj tiskana u Kosinju, međutim, ta knjiga ima samo datum, ali ne i mjesto tiskanja i voljeli bismo da se ovo pitanje razriješi – rekao je predsjednik Senjskog muzejskog društva dr. sc. Miroslav Glavičić.

Latinični prijepis

Najstariji glagoljski zapis u Senju je Senjska ploča nastala oko 1100. godine, a poznato je još i desetak drugih glagoljskih spomenika. Uz to, i statut senjskog kaptola bio je napisan na glagoljici, ali original nije sačuvan nego samo njegov latinički prijepis. U Senju se nalazio i glagoljski skriptorij, a poznata je i njegova iluminatorska djelatnost. Uz to, od kraja 14. stoljeća Senjski kaptol je bio mjesto gdje su se na glagoljici izdavali razni dokumenti ovjereni kaptolskim pečatom.

– Zato je otvaranje tiskare u Senju bio logičan slijed takvih okolnosti, a konkretno u Misalu kao prvoj tiskanoj knjizi u toj tiskari bili su sakupljeni svi tekstovi koji se upotrebljavaju kod služenja mise. Treba istaknuti i da je senjska tiskara s radom počela samo 39 godina nakon što je Gutenberg izumio tiskarski stroj – rekao je dr. Glavičić.

I senjsko muzejsko društvo je za početak rada svoje facebook stranice znakovito odabralo upravo 7. kolovoza, datum kada je iz tiska izašao Senjski misal, a najvažnija ime koje se veže za senjsku tiskaru je njen osnivač i prvi poznati tiskar Blaž Baromić, rodom iz Vrbnika na otoku Krku, koji je tiskarski zanat izučio u Veneciji.

Nakon svete mise predstavnici Senjskog muzejskog društva položili su lovorov vijenac na spomenik Blaža Baromića i spomen-ploču senjskim glagoljašima na Cimiteru.