ZAGREB  Vlada svojom poreznom reformom predlaže, između ostalog, da se teretnom cestovnom prijevozu – kamionima nosivosti od 7,5 tona bruto registarskih tona naviše – omogući povrat dijela trošarina plaćenih na dizelsko gorivo. Od 28 zemalja članica EU-a, takvu mjeru već ima 13 država, između ostalih i Slovenija, ali i Srbija, koja nije članica Unije. Prema EU direktivi, dopušten je povrat do 330 eura na tisuću litara kupljenih derivata.

Mjera bi trebala olakšati poslovanje teretnom cestovnom prijevozu, u kojem se, kako doznajemo u Udruzi hrvatskih cestovnih prijevoznika, već događa egzodus u Sloveniju. Prema riječima predsjednika Uduge Dragutina Kranjčeca, hrvatski su prijevoznici u Sloveniji, zbog tamošnjih nižih troškova, već registrirali 1.800 svojih vozila.

Tamo je sve jeftinije

– Tamo je sve jeftinije – od registracije i tehničkog pregleda, do naplate cestarine kod registracije, i slovenski su nam prijevoznici, kod kojih povrat trošarina već dugo postoji, glavni konkurenti – kaže Kranjčec, napominjući kako sve više hrvatskih prijevoznika ima slovensku registarsku oznaku, a prijevoz obavljaju u Hrvatskoj, primjerice s mariborskim tablicama voze po Zagrebu i okolici.

– Kad smo osnivali udrugu prije tri godine, kolege iz Slovenije su nas informirali o tome kako ostvaruju povrat trošarina pa smo i mi odmah tada počeli pregovarati s nadležnima u Hrvatskoj. Pomaka nije bilo do prije mjesec dana, kad su nas obavijestili da na tome rade. U pregovorima smo predložili da se preslika kompletan slovenski model, znači, za cestovne prijevoznike, povrat od 96 eura na tisuću litara goriva – kaže Kranjčec.

Primjerice, za 40 vozila u svom voznom parku, koja potroše oko 800 tisuća litara goriva, prijevoznička tvrtka bi godišnje ostvarila povrat trošarina od oko 77 tisuća eura.  Sudeći po onome što stoji u prezentaciji Vladine porezne reforme, prihvaćen je samo povrat dijela trošarina teretnom cestovnom prijevozu, dok se putnički promet ne spominje.

Dizel kontra EU

Je li, međutim, ovakvo poticanje potrošnje dizela u cestovnom prometu u kontradikciji s politikom EU-a da se što više prometa sa cesta makne na željeznicu, pitamo europarlamentarnog zastupnika iz redova »zelenih«, Davora Škrleca. Prema njegovim riječima, to jest kontra klimatske politike EU-a, jer ide u smjeru poticanja potrošnje fosilnih goriva. Hrvatske bi okolišne udruge, napominje, mogle pokrenuti sudske procese protiv države jer potiče cestovni transport, kao što su u Njemačkoj udruge učinile po pitanju starih vozila na dizel, zaključuje zastupnik.

Marijan Banelli, savjetnik i lobist za cestovni promet u Briselu, ističe pak kako Europska unija prijevoz usmjerava na ono što je u određenoj situaciji najisplativije, a za udaljenosti manje od 400 kilometara to je cestovni prijevoz.

– Željeznica je isplativa na udaljenost veću od 400 kilometara. Hrvatska zbog oblika zemlje i svoje željezničke mreže nema tu isplativost. Tek kad se napravi nizinska pruga Rijeka-Zagreb-Koprivnica, to će donijeti ‘revoluciju’ u našem prijevozu – zaključuje Banelli.

Što se porezne reforme tiče, Škrlec pak zaključuje kako bi Vlada trebala uvesti nultu stopu PDV-a na ekološku proizvodnju, a Kranjčec ističe kako porezne olakšice koje će obitelji donijeti do tisuću kuna manje troška godišnje, sigurno neće u Hrvatskoj zadržati najvitalniju radnu snagu.