Ministar zdravstva Vili Beroš pozdravio je odluku Ustavnog suda za tridesetero liječnika pulske bolnice kojom je utvrđeno da prekidom radnog odnosa prije isteka ugovorne obveze troškovi specijalizacije nikako ne mogu uključivati bruto plaće isplaćene liječnicima za rad obavljen tijekom specijalizacije.

Upravo je navedena odluka, dodaje, na tragu izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti iz 2019. godine, temeljem kojih je dana zakonska mogućnost ranijeg odlaska uz povrat stvarnih troškova specijalizacije razmjerno odrađenom vremenu.

Podsjeća, međutim, na to da postojanje takve radne obveze koja se veže uz broj godina edukacije nije nešto što se primjenjuje samo u Hrvatskoj, već je u skladu s praksom u EU-u i uvjet za financiranje specijalizacija iz EU fondova te je iznimno važno da su prava i obveze jasne i specijalizantu i zdravstvenoj ustanovi u trenutku upućivanja na specijalizaciju.

Hrvatska liječnička komora zatražila je od ministra Beroša, temeljem odluke Ustavnog suda, ukidanje svih tzv. robovlasničkih ugovora koji su liječnicima nametnuli ogromne odštete bolnici u slučaju ranijeg prekida radnog odnosa.

– Uvažavamo stav HLK-a o specijalizacijama sklopljenim prije 2019., koji dijeli i Ministarstvo zdravstva, ali sukladno odluci Ustavnog suda za tridesetero liječnika pulske bolnice još predstoji ponovljeni postupak na Županijskom sudu u Rijeci, pa Ministarstvo zdravstva nema pravni temelj ni ovlasti poslati hitan naputak upravama zdravstvenih ustanova za usklađivanjem ugovora sklopljenih prije 2019. godine s Ustavom.

U tom kontekstu, važno je dodatno napomenuti da će se buduća presuda Županijskog suda u Rijeci odnositi isključivo na tih tridesetero liječnika, dok će se ostali tužitelji u takvim predmetima moći na istu pozivati ako će biti u njihovoj koristi, ističe Beroš u priopćenju.

Prema podacima HLK-a, najmanje 1.148 liječnika u Hrvatskoj ima ugovor temeljem kojeg u slučaju ranijeg prekida radnog odnosa imaju obavezu vraćanja bruto plaća poslodavcu za razdoblje jednako trajanju specijalizacije, koja u pravilu traje pet godina. U HLK-u računaju da gotovo 200 liječnika ima obavezu vraćanja bruto plaća za dvostruko razdoblje specijalizacije, odnosno deset godina.

KBC Rijeka nije među bolnicama koje u slučaju ranijeg odlaska liječnika potražuju enormne novčane iznose za bruto plaće isplaćene za specijalizaciju, jer je to uglavnom slučaj u manjim bolnicama čiji specijalizanti dio specijalizacije odrade u većim bolničkim centrima.

– Mi smo velika bolnica, i naši specijalizanti specijalizacije odrade kod nas u KBC-u pa nemamo takvih problema. Kao prvo, oni vrlo rijetko odlaze iz naše bolnice, a drugo, u slučaju ranijeg raskida ugovora imaju u pravilu male troškove, par stotina eura za troškove knjižice, mentora i slično, objašnjava prof. dr. Alen Ružić, ravnatelj KBC-a Rijeka.

Mladi liječnici koji odlaze na specijalizaciju, za to vrijeme, naime, imaju status zaposlenika u bolnicama koje su ih primile na specijalizaciju. Budući da sve bolnice nemaju odjele u kojima bi specijalizanti trebali raditi da bi stekli potrebno iskustvo, mladi liječnici dio vremena provedu radeći u velikim kliničkim centrima ili manjim specijaliziranim ustanovama, dok plaću i dalje primaju od matične bolnice.

U slučaju da ponovljeni postupak na riječkom Županijskom sudu bude riješen u korist pulskih liječnika, svi će specijalisti, koje matične bolnice terete za iznos bruto plaća koje su im isplatile, moći tražiti raskid spornih ugovora.