RIJEKA – Ovo je vrijeme u godini koje mnogi iščekuju s nestrpljenjem, i to zbog zasluženog godišnjeg odmora, bio on na nekom mjestu uz obalu, na otocima, ili pak i dalje samo kod kuće, no uz predah od posla i odmak od užurbanosti te svakodnevnih obaveza.

Top deset

Baš zato ljetni su mjeseci period u kojima mnogi posežu za nekim štivom koje tijekom godine ne stignuu pročitati, pa nerijetko odlaze u našu Gradsku knjižnicu ne bi li pronašli neki čitani naslov, dobili kakvu preporuku od naših knjižničara ili pak sami među redovima naslova izvukli dobitnu literarnu kombinaciju koja će im obilježiti vruće ljetne dane i noći, te uz koju će nakratko odlutati iz zbilje. Što se čita u GKR-u, koji su najčitaniji i/ili novi naslovi, čemu žanrovski pretežu korisnici, govori nam voditeljica Dijana Mihelčić-Živanović koja ističe da korisnici u ovo vrijeme, osim standardnih žanrovskih krimića i ljubića, traže naslove koji nisu »teški«, nerijetko one naslove koji imaju životne priče s kojima se čitatelji lako mogu poistovjetiti. Među top deset najposuđivanijih autora u GKR-u su tako Milan Kundera, Elle Kennedy, Stephen King, Elena Ferrante, Julie Caplin, Liane Moriarty, Lucinda Riley, Jo Nesbo te Colleen Hoover.

– Autori i djela koji su čitani i traženi i prošle i ove godine su serijal »Gregov dnevnik« koji je, iako se radi o dječjoj književnosti, pri vrhu čitanosti, zatim »Mračna kći« Elene Ferrante, »Djevojka iz močvare« Delie Owens i »Molim te, pazi na mamu« Kyung-sook Shin. I prošle je godine bila čitana Lucinda Riley, a interes i dalje postoji, pogotovo za novi nastavak u serijalu »Sedam sestara«, »Atlas: Pa Saltova priča« koji se na policama ne može naći jer je stalno u posudbi. Od novih naslova je vrlo posuđivan »Vrh pobjede« Rhys Bowen koja je, između ostalog, napisala i drugi popularni roman »Skice iz Venecije«, kaže Mihelčić-Živanović te dodaje da je knjižnica posjećena tijekom cijele godine, a blagi porast vidi se tijekom ljetnih mjeseci, posebice u Filodrammatici, domu beletristike.

Bez iznenađenja

Kako je istaknula, također je tražen i novi naslov »Krađa« Ann-Helen Laestadius koji je baš GKR nominirao za međunarodnu literarnu nagradu Dublin Literary Award, za koju se natječu nominirana djela prema odabiru knjižnica iz cijeloga svijeta.

– Roman smo nominirali jer je sadržajno dosta intrigantan, a žanrovski se radi o spoju krimića i »bildungsromana«. Radi se, naime, o djevojčici Elsi, pripadnici naroda Saami, koja u ranoj dobi prisustvuje događaju ubojstva soba o kojem ne smije nikome govoriti. Roman kreće od tog događaja te prati njezin život u borbi sa svima onima koji prema njezinome narodu, koji živi tradicionalnim načinom života, imaju predrasude. Svakako nešto drukčije i svježe, pa zato naša nominacija, pojašnjava Mihelčić-Živanović.

Foto Angela Maksimović

Među prvih pedeset najposuđivanijih naslova, govori, nema prevelikih iznenađenja, to su kriminalistički romani, ljubavni romani, velik je interes za Hislop i dalje, kao i Hoover koja pripada »young adoult« literaturi, no tu su i naši domaći autori.

– Interes za potonju autoricu postoji vjerojatno zato što se lako poistovjetiti s njezinim likovima, odnosno zbog životnih priča, što bi naši korisnici rekli. I dalje su općenito jako čitani autori King, Nesbo, Moriarty i Riel. Od hrvatske književnosti je i dalje čitan autobiografski »Voli me više od svega na svijetu« Mire Furlan, »Doživotna robija« Vedrane Rudan, noviji »Sama« Ivane Šojat, priča o rastavljenoj ženi koja se bori s obitelji i s predrasudama okoline, zatim povijesni »Brod za Issu« Roberta Perišića te jedna intrigantna priča – »Domovina To Go« Davida Međurečana, kazuje Mihelčić-Živanović te dodaje da su na ulazu u Filodrammaticu izdvojeni kutci s najtraženijim krimi, ljubavnim i humorističnim naslovima, a na mrežnim stranicama pretraživanjem kataloga također se mogu naći najčitaniji naslovi u posljednjih 365 ili u posljednjih 30 dana.

Tematski izbor

Nakon popodnevne žege u Filodrammatici GKR-a sreli smo korisnicu Meri koja nam je rekla da, iako nije toliko upoznata s piscima, ne želi se odvojiti od opusa Stephena Kinga jer joj se sviđaju »njegovi svjetovi nadnaravnoga i horora«. U tom je trenutku, zanimljivo, baš tražila njegov poznati roman »Carrie« o djevojci s telekinetičkim moćima iz 1974. godine koji je u nas preveden tek 2019. godine, a prema njemu je 1976. godine snimljen i poznati istoimeni film u režiji Briana De Palme.

Druga korisnica GKR-a, Jelena, koju smo sreli u posuđivanju naslova prije odlaska na godišnji odmor, govori da joj je čitateljski interes koji ima još od malih nogu prenijela njezina majka što je, smatra, bitno, jer knjiga ima svoje prednosti. A što se tiče onoga što čita, kaže da ne bira žanrovski, već tematski.

– Iako ne biram djela žanrovski, trilere i krimiće nekako najviše čitam, a u tom smislu mi prvo padaju na pamet skandinavski autori, no tu je i King kojeg također volim, a volim i fantastiku, recimo »Gospodara prstenova« i serijal o Harryju Potteru kojima se uvijek rado vraćam. Volim i istinite priče, obiteljske drame, volim i romane koji su adaptirani, no svakako uvijek prvo pročitam knjigu. Još nisam uspjela pročitati ništa od Ferrante jer su njezini naslovi uvijek posuđeni, a njezina djela želim pročitati u slijedu. Knjigu uvijek imam u ruci i ne bih je zamijenila e-verzijom. Mislim da ljudi čitajući knjige različitih žanrova, pisaca, u različitim povijesnim epohama, mogu puno naučiti o povijesti, o različitim kulturama, životnim trenutcima, te si tako općenito obogatiti život, govori Jelena koja je za godišnji uzela Kingova »Uljeza«, »Oporuku« Nine Wahe i »Lutkara« M. W. Cravena.

Ibsenova drama

Zadubljenu u knjigu u kutku Filodrammatice susreli smo studenticu Sunčicu Bešvir koja je kazala da se ovo ljeto sprema za veliki i posljednji ispit iz svjetske književnosti, tako da za neka nova djela koja želi pročitati trenutno nema vremena, a pretpostavljene lektirne naslove pročitala je nekoliko puta, i to na nekoliko jezika.

Od tih djela, posebno joj se sviđa »Nora ili kuća lutaka« Henrika Ibsena koju je pročitala na engleskom, hrvatskom i na njemačkom, a smatra da je djelo i danas aktualno.

– Ibsenova drama problematizira ženski položaj u društvu, jer i dalje živimo u nekakvome patrijarhatu. Nora je stvarno, rekla bih, simbol žena tog stoljeća; iako je imala muža koji ju je volio, tepao joj je, a brak se činio savršenim, u trenutku kad drama doživi svoj vrhunac, mi zapravo saznajemo kako je taj brak bio samo iluzija. No ne samo odnos s mužem, već i odnosi s ostalim muškim likovima u djelu su na neki način iluzija. S obzirom na njezin život koji se svodi na sferu privatnoga, u naslovu prepoznajemo simboliku djela; Nora je lutka, njezina je kuća svojevrsna pozornica, prostor za igru.

Posebno je dobar neočekivan obrat na kraju koji publika u ono vrijeme nije mogla prihvatiti, a ukazuje na to da Nora odlučuje ostvariti svoj potencijal i pronaći (samu) sebe. Djelo stoga ima širok spektar interpretacijskih mogućnosti i vrlo je aktualno, zaključuje Bešvir.

Deset aduta s burnog poluotoka

S obzirom na sve veći interes za korejskom kulturom, i GKR je na mrežnim stranicama početkom godine objavio popis deset korejskih autora koji donose uvid u južnokorejsko društvo.

Kim Young-ha: »Pravo na samouništenje«, Han Kang: »Vegetarijanka«, Young Shin: »Susret u Dubrovniku«, Elisa Shua Dusapin: »Zima u Sokchu«, Han Kang: »Ljudska djela«, Kyung-sook Shin: »Molim te, pazi na mamu«, Ji-young Gong: »Naše sretno vrijeme«, Cho Nam-joo: »Kim Jiyoung, rođena 1982. godine«, You-jeong Jeong: »Dobri sin«, Kyung-sook Shin: »Bit ću ondje«.

Voditeljica Mihelčić-Živanović preporučuje

Foto Angela Maksimović

– »Svila« Alessandra Barrica jedno je od onih djela kojima se možete uvijek vratiti, djelo koje se polako i s guštom iščitava, a valja ga pročitati zbog ljubavne priče koja nije ljubavna, kao i zbog stila pisanja. Naravno, tu su i djela Annie Ernaux zanimljiva zbog njezina jednostavnog nepretencioznog stila kojim uspijeva s malo toga reći puno, preporuke su Dijane Mihelčić-Živanović