Tko u Rijeci i Zagrebu želi upisati medicinu, a to nije učinio na ljetnom upisnom roku, taj studij u ovoj godini više neće upisati jer mjesta za jesenski upisni rok više nema. Studiji biomedicinskih područja, logopedije, biotehnologije te kineziologije i ove su se godine našli u samom vrhu interesa hrvatskih maturanta. Upisna mjesta na fakultetima koji provode studijske programe u tim područjima uglavnom su popunjena, a ono što je ostalo slobodno za jesenski rok je svega dvadesetak do tridesetak posto ovogodišnje ukupne upisne kvote.

Takva je situacija na najvećem hrvatskom sveučilištu, onom zagrebačkom, ali i na riječkom. U Rijeci se više ne može upisati ni stomatologija, a obje visokoškolske institucije ističu zadovoljstvo postignutim rezulatima na ljetnom upisnom roku, popunjenošću planirane upisne kvote i interesom kandidata za upis.

Interes za Zagreb

Ono što im je također zajedničko je da na oba sveučilišta ima veći broj upisnih mjesta na studijima društvenog područja, kao što su ekonomija i pravo. Tako zagrebački Ekonomski fakultet čeka još 574 brucoša, riječki 132, a riječki Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu njih 215. Zagrebački Pravni fakultet može upisati 306, a riječki 155 studenata. U Zagrebu s povećim brojem slobodnih mjesta raspolažu i Učiteljski fakultet koji čeka 258 brucoša, Tekstilno-tehnološki njih 224, dok zagrebački Filozofski fakultet ima slobodno još 448 upisnih mjesta. Riječki Učiteljski fakultet može upisati još 40 studenata, a Filozofski njih 109. Među riječkim fakultetima s većim brojem slobodnih mjesta za jesenji rok raspolažu i Pomorski fakultet koji može upisati 166 brucoša, kao i Tehnički fakultet koji je u jesenski rok upisa ušao s upisnom kvotom od 186 mjesta.

Sveučilište u Zagrebu u ovogodišnje je upise brucoša krenulo s upisnom kvotom od 14.263 studenta, a za jesenji rok slobodno je još 3.495 mjesta, što znači da je popunjeno 76 posto upisne kvote. Ujedno se radi i o sveučilištu koje je zabilježilo najveći broj kandidata s prvim izborom, njih 12.885, što je najveći pojedinačni udio u ukupnom broju svih prijavljenih u sustav prijava NISpVU, odnosno 42 posto. Iako blago varira od godine do godine, interes brucoša za upis na studije Sveučilišta u Zagrebu i dalje je velik, što potvrđuje i prorektor za studente, preddiplomske i diplomske studije Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Boris Brkljačić.

– Sveučilište u Zagrebu može biti zadovoljno pokazateljima popunjenosti prijediplomskih i integriranih studija pri upisu u prvu godinu u ljetnom upisnom roku. Popunjenost je gotovo ista kao i prošle godine te je i dalje najbolja među svim nacionalnim sveučilištima, kao i visokim učilištima u Hrvatskoj općenito – 76,13 posto na ukupnoj razini, a 82,05 posto na redovnim studijima. Sveučilište u Zagrebu prvi je izbor, kao i prethodnih godina, za najveći broj kandidata prijavljenih u Nacionalni informacijski sustav prijave na visoka učilišta – NISpVU. Iako će detaljnija analiza tek biti izrađena nakon provedena oba upisna roka (ljetni i jesenski), prvi podaci o upisima na ljetnom upisnom roku ukazuju da osim tradicije i kvalitete sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, na velik interes kandidata za upis određenih studija utječu i pokazatelji o potrebi kadra na tržištu rada, poput studija u STEM području, medicini, logopediji i kineziologiji. Iako se može činiti da višegodišnji velik interes budućih studenata za određene studijske programe nije u skladu s mogućnostima zapošljavanja u Hrvatskoj nakon završenoga studija, važno je istaknuti da je ulaskom Hrvatske u EU, tržište rada znatno povećano, što kandidati također imaju u vidu, objašnjava prorektor.

Najpoželjnija Logopedija

S popunjenošću upisne kvote od sedamdesetak posto ljetnim upisnim rokom zadovoljno je i Sveučilište u Rijeci koje, kako navodi rektorica prof. dr. Snježana Prijić Samaržija, bilježi porast upisa i stranih državljanja izvan EU-a. To je sveučilište u ljetni upisni rok krenulo s kvotom od 3.605 mjesta, a na jesenjem se roku čeka upis još 1.172 brucoša.

– Upisi na ljetnom roku ispunili su očekivanja u mjeri da je upisano čak nešto više studenta nego prošle godine. U pesimističnim demografskim predviđanjima smatramo da je zadržavanje broja uspjeh, ali konačne rezultate ćemo imati nakon jesenskog roka. U ovoj smo godini nešto i povećali kvote u odnosu na prošle godine, pa popunjenost kvote od gotovo 70 posto u ljetnom roku smatramo dobrim rezultatom. Bilježimo i rast broja upisanih stranih državljana izvan EU-a. Potpuna ispunjenost upisne kvote ostvarena je na 23 posto studijskih programa, a gotovo polovina studijskih programa, 45 posto, ostvarila je popunjenost više od 80 posto upisne kvote. Najzadovoljniji smo interesom i rezultatima na studiju logopedije koji se izvodi na razini Sveučilišta, ali i na Odjelu za biotehnologiju, na Medicinskom fakultetu i Fakultetu dentalne medicine te na Građevinskom fakultetu i Fakultetu informatike i digitalnih tehnologija gdje je popunjenost kvote iznad 90 posto. Što se tiče praćenja trenda interesa studenata i dalje su najpoželjniji studiji logopedije, biotehnologije te studiji na sastavnicama u biomedicinskom području, koje slijede studiji društvenog i humanističkog područja i umjetnosti, posebno grafički dizajn i vizualne komunikacije, engleski jezik i književnosti, psihologija i poslovna ekonomija te tehničkog područja, posebno informatika i građevinarstvo. Na žalost, i dalje u ljetnom roku ne bilježimo poželjan rast interesa studenata za studijske programe koji su deficitarni poput inženjerskih studija brodogradnje ili strojarstva, rani i predškolski odgoj ili sestrinstvo, ali i matematike i fizike, zaključuje prof. Prijić-Samaržija.

U Puli popularna Japanologija

Za jesenski upisni rok na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli ostala su ukupno 432 slobodna mjesta za redovne, 193 za izvanredne te 43 za strane studente. Najatraktivnijim se pokazao Fakultet prirodnih znanosti na kojemu su preostala svega četiri upisna mjesta, od kojih su dva namijenjena stranim studentima. Na Fakultetu informatike ostalo je 40 slobodnih mjesta, ali samo dva na novom online studiju informatike. Nepopunjenih 18 mjesta bilježi studij dizajna i audiovizualne komunikacije, dok Fakultet ekonomije i turizma može primiti još 302 kandidata. Na FET-u je najveći interes pobudio novi online studij primijenjene ekonomije za koji su ostala 42 slobodna mjesta. Na Filozofskom je ostalo 115 mjesta, a kao najtraženiji su se pokazali studiji Japanski jezik i kultura te Engleski jezik i književnost. Japanologija je u dvopredmetnoj kombinaciji popunjena, a na jednopredmetnom studiju ostala su tek četiri slobodna mjesta. Dvopredmetni studij Engleski jezik i književnost bilježi 11 preostalih mjesta.

Na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti, koji nudi i doktorski studij, ostalo je 63, na Muzičkoj akademiji 13, a na Medicinskom fakultetu, studiju sestrinstva, 41 slobodno mjesto. Na Tehničkom fakultetu je preostalo 71 upisno mjesto. (H.M.G.)

Slobodna mjesta Sveučilišta u Rijeci

215 – Hotelijerski fakultet

186 – Tehnički fakultet

166 – Pomorski fakultet

155 – Pravni fakultet

132 – Ekonomski fakultet

109 – Filozofski fakultet

46 – Fakultet zdravstvenih studija

40 – Učiteljski fakultet

23 – Fakultet za matematiku

20 – Sveučilišni studij Politehnike

11 – Građevinski fakultet

10 – Akademija primijenjenih umjetnosti

9 – Fakultet informatike i digitalnih tehnologija

9 – Fakultet za fiziku

Najviše slobodnih mjesta u Zagrebu

574 – Ekonomski fakultet

448 – Filozofski fakultet

306 – Pravni fakultet

258 – Učiteljski fakultet

224 – Tekstilno-tehnološki fakultet

183 – Agronomski fakultet

167 – Kineziološki fakultet

155 – PMF

144 – Metalurški fakultet

127 – Fakultet prometnih znanosti

122 – Fakultet hrvatskih studija

117 – Katoličko bogoslovni fakultet

83 – Rudarsko-geološko naftni fakultet

76 – Geotehnički fakultet