Nakon što je o ogromnom porastu dobiti u prvom polugodištu ove godine, od gotovo 80 posto u odnosu na isto razdoblje lani, izvijestila najveća banka u Hrvatskoj, Zagrebačka, jučer je o rekordnim rezultatima poslovanja izvijestila i Hrvatska poštanska banka, koja je, prema podacima iz objavljenog financijskog izvještaja, u prvih šest mjeseci 2023. ostvarila dobit nakon oporezivanja od 42,4 milijuna eura.

Time je, navode u HPB-u, nadmašen najbolji rezultat banke na godišnjoj razini, ponajviše zahvaljujući četverostruko višoj operativnoj dobiti koja iznosi gotovo 40 milijuna eura.

HPB-ovi kamatni prihodi u prvom polugodištu od 60,6 milijuna eura veći su za 25 milijuna eura u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok su prihodi od naknada i provizija iznosili 32,1 milijun eura (lani 31,4 milijuna).

U priopćenju banke se navodi da je rekordna profitabilnost najvećim dijelom rezultat rasta ukupnog kamatnog prihoda HPB-a za 71 posto, ali i rasta svih ostalih kategorija prihoda, što je podiglo neto operativne prihode banke za 75 posto, a HPB Grupe za 64 posto.

Rast ključnih stopa

– Ovakvo kretanje reflektira s jedne strane efekt koji normalizacija monetarne politike i podizanje referentnih kamatnih stopa ima na bankarsko poslovanje, ali s druge fokus HPB-a na razvojne i ulagačke aktivnosti, tumače u HPB-u.

Istaknuto je i da je, na razini HPB Grupe, gdje se manifestiraju i rezultati Nove hrvatske banke prije njezinog pripajanja, također ostvaren rast neto dobiti iz redovnog poslovanja, koja iznosi 45 milijuna eura.

Zasad su dakle ove dvije banke, među većim bankama u Hrvatskoj, izvijestile o polugodišnjim rezultatima, a iako se naravno ne može generalizirati, očekivano je da poslovanje banaka u ovoj godini nadmašuje ranije godine, i to zbog niza faktora koji bankarskom poslovanju trenutno idu u prilog.

Naime, rastu ključne kamatne stope (što spominje i HPB u priopćenju), a monetarna politika se zaoštrava. Poslovne banke podigle su u skladu s time svoje kamatne stope na većinu kredita, prvo poduzećima, a potom i građanima.

Kamate pak na štednju ne slijede u toj mjeri dinamiku rasta kamatnih stopa na kredite. Europska središnja banka (ECB) je to već kritizirala jer želi da se monetarna transmisija provodi preko oba kanala, i kroz kočenje kredita, i kroz privlačenje štednih uloga.

Kod nas su banke pogotovo iznimno likvidne zbog oslobođenih rezervi uoči ulaska u eurozonu i velikog priljeva štednje koji joj je prethodio. Dakle, u tom bržem rastu kamatnih prihoda od rashoda jedan je od razloga znatnog porasta dobiti.

Viškovi likvidnosti

Bankari uostalom i navode da je za rast dobiti zasad najzaslužniji porast neto kamatnih prihoda, dok neto prihodi od provizija ipak manje pridonose ili stagniraju.

Drugo, tu je i kamatna stopa koju banke dobivaju za držanje viškova likvidnosti kod središnje banke, kao jedna od ključnih stopa ECB-a, koja je također relativno visoka i trenutno iznosi 3,5 posto (tzv. deposit facility).

Privučeni tolikom stopom bankari diljem eurozone, pa i kod nas, drže novac na računu kod središnjih banaka jer dobivaju visoke prinose, a da nisu »ni orali ni kopali«.

Kako poslovne banke na ovakvom ponašanju zarađuju, tako središnje gube, pa su u najavi veliki gubici središnjih banaka koje će morati podmirivati u godinama koje dolaze.

Već danas na sjednici ECB-a očekuje se i daljnji rast ključnih stopa jer inflacija, protiv koje se ECB bori, još ne jenjava. Na to da će i dobiti hrvatskih banaka na polugodištu biti visoke ukazali su još njihovi kvartalni podaci o poslovanju, kada su sve banke zajedno u Hrvatskoj ostvarile dobit od 301,2 milijuna eura, što je bilo 45 posto više no u istom razdoblju lani.

I guverner Boris Vujčić govorio je nedavno da se očekuju rekordne, nikad više, dobiti poslovnih banaka, u ovoj, ali i u godinama koje dolaze.

Burza živnula

Čim je Zaba izvijestila o polugodišnjoj dobiti nakon oporezivanja od 217 milijuna eura, što je za 96 milijuna eura ili 79,3 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje, intenziviralo se trgovanje njenom dionicom na Zagrebačkoj burzi, te je znatno podiglo burzovni promet.

U fokusu ulagača općenito su ovih dana objave financijskih rezultata kompanija. Inače, jučer je i vlasnik Zabe, talijanski Unicredit, izvijestio o rekordnom rezultatu u prvoj polovini ove godine, od čak 4,4 milijarde eura neto dobiti ili čak 91,5 posto više nego godinu ranije.