Otvorenje prve tvornice organskog gnojiva u Poslovnoj zoni Otočac koja će od sirove ovčje vune biti prva takve vrste u Hrvatskoj označilo je danas novu ekološku dimenziju.

Postoji veći broj tvornica peleta od ovčje vune u Europskoj Uniji i to već dulji niz godina, pa ova nije ni blizu prva. Najbliže Hrvatskoj nalaze se u Italiji i Austriji, ali ima ih i u Španjolskoj, Danskoj, Njemačkoj, Češkoj, Turskoj…

Ovčja vuna je stoljećima važila za osnovni materijal od kojega su se pravili odjeća i obuća, ali je gašenjem tvornica i uvozom sintetičkih materijala takva tradicija nestala, a vuna je završavala kao balast, često odbačen u prirodi.

Tvornicu za preradu ovčje vune tvrtke Fema d.o.o. „Eko Lika Grennovation“ u vlasništvu splitske obitelji Jerkov. Poduzetnica Dragice Jerkov i uzvanici danas su na prigodnoj svečanosti otvorili novu tvornicu. Pri tome su govorili Ernest Petry, župan Ličko-senjske županije i Goran Bukovac, gradonačelnik Otočca. Okupljenom mnoštvu najprije se obratila Dragica Jerkov.

-Ovo je veliki dan za sve nas i za prirodu jer smo godinama gledali i slušali o odbacivanju ovčje vune posvuda oko nas. Ovo u Otočcu je zapravo eksperiment u čijem je središtu laboratorij sa sjajnim izumima. Mi smo kao obitelj vjerovali da ćemo u Lici napraviti prvi pogon za preradu ovčje vune u visoko kvalitetno prirodno gnojivo. Zahvaljujem svima vama koji ste nam dali podršku da bismo pokrenuli ovaj pogon, hvala mladim inovatorima koji su ovaj pogon ugradili svoje znanje i vrijedne ideje. Mnogo je ljudi i institucija kojima dugujemo zahvalnost: brojna ministarstva, župan Ernest Petry, gradonačelnik Goran Bukovac, Obrtnička komora, Razvojni centar… Svi vi ste nas „gurajući“ u ovu priču ohrabrili da ne odustanemo. Dva proizvoda koja smo stvorili je organsko gnojivo „Woolee“ i reperent „Woolee“. Oba su proizvoda pokazala izvanredne vrijednosti kao dušična gnojiva, uz sadržaj drugih minerala neophodnih za rast bilja. U ovoj tvornici je sve „po prvi put“. Inovativni su strojevi i tehnologija, a mi još uvijek tražimo neke smjerove za daljnje širenje i usavršavanje proizvodnje, rekla je Dragica Jerkov i dodala kako se Hrvatskoj baca deset puta više vune nego li će biti optimalni kapaciteti ove tvornice. Pokretanje proizvodnje ove tvornice u Otočcu i zapošljavanje 12 radnika pozdravio je i gradonačelnik Grada Otočca Goran Bukovac. Novi proizvodni pogon i njegov značaj za Otočac i Liku definirao je i župan Ernest Petry.

-Od samog preuzimanja Ličko-senjske županije upoznao sam gospođu Jerkov, veselio se njezinim idejama i uspjesima. Ponosan sam što je nakon dugotrajnih priprema ova tvornica započela s radom, s visoko kvalitetnom opremom testiranoj do najmanjeg detalja. Bilo je za očekivati da se jedna ovakva tvornica pokrene u Ličko-senjskoj županiji jer smo omeđeni s tri Nacionalna parka i jednim Parkom prirode.

Već godinama se pojavljivao problem kuda s ovčjom vunom. Potrene za vunom u tekstilnoj industriji su znatno opale, a obilje vune u Lici proizvode OPG-i koji se bave uzgojem ovaca pasmine pramenka. Ponosni smo na ličku janjetinu koja je brendirana, a sada je donedavni balast, ovčja vuna, postala nezamjenjiva u proizvodni organog gnojiva. Često ističem kako je naša osnovna strategija ravnomjerno razvijati svih naših osam općina i četiri grada. Pri tome smo već pripremili više od 150 projekata, a među njima ističem Centar za razvoj stočarstva u brdsko-planinskim područjima. Svi ti projekti znače otvaranje novih radnih mjesta i razvoj poduzetništva. Potičemo bavljenje poljoprivredom, kako animalne, tako i biljne proizvodnje, pri tome je neophodno vrhunsko prirodno gnojivo. Posebno stoga što to organsko gnojivo dobivamo prerađujući ovčju vunu koja se donedavno smatrala otpadom, zaključio je župan Ernest Petryi zajedno s Dragicom Jerkov i gradonačelnikom Bukovce simbolički prerzao vrpu na ulazu u novu tvornicu.

Ovaj inovativan projekt prerade ovčje vune u vunene pelete Woolee dobio je već pet vrijednih priznanja, a doprinosi i u održivom razvoju kršnog kraja te čini iskorak u poljoprivredi i proizvodnji. U tvornicu je ukupno uloženo 350 tisuća eura.