U Parku Nikole Hosta održana je još jedna Divlja noć, vođeno zvučno-scensko događanje koje je u večernjoj šetnji parkom okupljene odvela na upoznavanje divljih životinja aktivnih noću.

Pod vodstvom stručnog tima Prirodoslovnog muzeja Rijeka, ravnateljice Željke Modrić Surina i suradnika Marcela Kovačića i Boštjana Surine, sudionici događanja mogli su više saznati o važnosti komunikacije noćnih životinja općenito, ali i specifičnosti komunikacije kojima se izražavaju različite potrebe i ponašanja živog svijeta.

Hodaj, slušaj, pričaj

U organizaciji i provedbi ove manifestacije sudjeluju svi djelatnici muzeja i najvrjedniji vanjski suradnici.

– Već tradicionalno organiziramo našu Divlju noć, u parku pored Prirodoslovnog muzeja Rijeka gdje nam je cilj upoznati publiku s glasanjem životinja koje žive na području Primorsko-goranske županije, a uglavnom su aktivne noću u proljetno i ljetno razdoblje.

U naš park stoga “dovodimo” stanovnike šuma, planina, livada, onih što nam žive bliže i što nam žive dalje. Šećemo parkom, slušamo kako se glasaju, pričamo o životinjama i ugodno se družimo sat vremena, objasnila je Modrić Surina.

Večernja šetnja započela je okupljanjem u Primorskom botaničkom vrtu Muzeja, a usmjerena je prema lokacijama koje donekle podsjećaju na prirodna staništa vrsta. Svake godine u cijeloj toj priči nešto je drukčije – neke životinjske vrste su nove tako da se i sama ruta obilaska parka mijenja.

Komunikacija

Pomičući se s lokacije na lokaciju, ovom prilikom stručnjaci su okupljenima ispričali štošta o glasanju i specifičnostima zrikavaca, sova jastrebača, leganja, rovaca, slavuja i mnoštva sudionika noćnoga života.

Kao što ističe Marcelo Kovačić, više je razloga iz kojih životinje proizvode zvukove. Životinjska komunikacija služi prvenstveno orijentaciji u prostoru, no različiti načini glasanja mogu simbolizirati različite potrebe, od kojih bi valjalo istaknuti razmnožavanje, označavanje teritorija, odlazak u lov, upozoravanje na opasnost, komunikaciju s mladima i slično.

Osim što se komunicira unutar vrste, učestala je i komunikacija među srodnim vrstama, no i potpuno različitim koja se najčešće može okarakterizirati predatorskom.

Upravo stoga Park Nikole Hosta kao jedan relativno maleni primjerak prirodnog staništa u srcu grada predstavlja jedan gotovo nevjerojatan uzorak za izučavanje divljeg života koji nas okružuje.

– Gornji i donji dio Parka Nikole Hosta nekoć su bili cjelina, bio je uređen gotovo kao botanički vrt u doba nadvojvode Habsburškog, a danas je njegovo biljno bogatstvo dosta manje, dosta siromašnije nego u vrijeme nadvojvode, ali park ima i drugu ulogu, i ovo je jedan od načina da malo pobudimo interes ljudi za ugodno boravljenje u parkovima Rijeke, dodala je Modrić Surina.