OTOČAC – Treći okrugli stol o Japodiji, u organizaciji Strukovne podgrupe kulturnog turizma HGK-a, Županijske komore Otočac, Muzeja Gacke i KUBS-a Baštinica nedavno je okončan i još je jedan korak dalje, u razvijanju turističkog brenda Japodije bolje poveznice svih sudionika ove priče.

Puni je naziv ovog okruglog stola »Japodija i turizam – Obogaćivanje iskustva posjetitelja integriranim pristupom« već je time postavio okvire dijaloga sudionica panela, a to su bile doc. dr. Romana Lekić, v. d. pročelnice Odjela za turizam Veleučilišta Bernays, Midhada Midžić, direktorica JU-a Zavod za zaštitu kulturnog nasljeđa iz Bihaća i Snježana Bogdanić, kustosica Muzeja Gacke.

Transformacijski turizam

Kako bi se ozbiljno razgovaralo o potencijalima i mogućnostima kulturno-povijesne baštine Japoda za razvoj poduzetništva, potrebno je sagledati globalne turističke trendove – o Japodiji se više ne može govoriti u kontekstu konvencionalnog turizma već transformacijskog.

Kako je pojasnila dr. sc. Romana Lekić, transformacijski turizam je oblik održivog turizma proizašao iz globalne koncepcije održivog razvoja, odnosno činjenice da uništavanje prirode radi sve većih potreba za energijom, sirovinama i prostorom ide pod ruku s iskorištavanjem čovjeka kojega moderna tehnologija nije oslobodila već učinila zamjenjivim dijelom stroja.

– Iz moderne ekološke krize proizlazi transformacijski turizam kao svojevrsni fenomen i oblik iscjeljujuće industrije koji nudi mogućnosti i prilike za promjenu. Sada upravo lokalna zajednica postaje važan akter i kreator u oblikovanju drugačijeg održivog turizma na temelju svoje identitetske resursne osnove, a lokalno i socijalno poduzetništvo ima priliku ojačati i postati značajan faktor pomoću umrežavanja i partnerskih odnosa.

Zdravstveni turizam (wellbeing i antistresni segment, toplice, wellness, razni kurativni i iscjeljujući aranžmani), »zeleni« i »outdoor« turizam, s oblicima kao što su parkovni, botanički, astronomski turizam, zajedno s kreativnim i tematiziranim oblicima smještaja koji su organski uklopljeni u krajolik, postaju hit. Ako se svemu pridoda priroda i organski uzgojena hrana, lokalna autentičnost i identitet, možemo reći da veliki dio naše zemlje može pokrenuti drugačiju ponudu koja tek sada dobiva svoju prepoznatljivost i posebnost, sažela je bit prof. Lekić.

Neiskorišteni resurs

Nakon ovakvog uvoda sve tri sudionice samo su potvrdno mogle odgovoriti na pitanje može li kulturno-povijesno nasljeđe Japoda, koje baštine Otočac i Bihać na vrlo sličan način, biti podlogom za razvoj novih autentičnih kulturnih doživljaja. Iz izlaganja sudionica vidljivo je da materijalna japodska baština ima vrlo sličnu sudbinu na području Otočca i Bihaća.

Oba su područja u prošlosti doživjela intenzivno arheološko istraživanje prapovijesnih japodskih, vrlo bogatih nalazišta, također odnošenje mnoštva pronađenih različitih nalaza u muzeje u Zagrebu, odnosno Sarajevu, rane pokušaje da se lokacije manjim dijelom urede i za pristup turista, ali su ubrzo svi lokaliteti prepušteni nebrizi, zapušteni, zarasli i neuređeni, teže dostupni i neatraktivni, samo mali broj pojedinačnih nalaza dobili su lokalni muzeji u Otočcu i Bihaću, a u svijesti lokalnog stanovništva Japodi su nepoznanica ili samo ime. S obzirom na to da je put do uređenja lokaliteta na terenu vrlo dugotrajan i kompleksan, razgovaralo se o drugačijim mogućnostima.

Svijest i znanje lokalne zajednice presudan je element, smatra Midhada Midžić te dodaje da treba dodatno educirati širu zajednicu o Japodima kad god se ukaže prilika, u obrazovnom sustavu, u akademskim zajednicama, na strukovnim radionicama i da festival japodske kulture treba protegnuti na više gradova koji dijele baštinu Japoda.

Japodski park

Prof. Lekić izdvojila je primjere dobre prakse, resurse za interpretaciju i najučinkovitije vrste aktivnosti i strategija s obzirom na specifičnosti japodske kulturne baštine i ciljanu publiku.

– Transformativni turizam je oblik kreativnog turizma. Turisti postaju sve više iskusni, sofisticirani, a putovanje i vlastiti doživljaji dio su i njihova osobnog razvoja i dizanja svijesti. Oni sve više žele iskusiti lokalnu kulturu i žele doznati o pravom identitetu mjesta koje posjećuju, pojasnila je prof. Lekić zašto dobar potez može biti kreiranje japodskog kampa u kojem bi se iskustveno doživjelo kako su Japodi živjeli, kako su se odijevali, hranili, kakva im je bila duhovnost i običaji plesa žena, ritualnog bacanja oružja u vodu, pogreba, prinošenja žrtava.

Posebno je preporučila Forum teatar (Forum potlačenih) kao oblik dekonstrukcije. U panelu je sudjelovala i publika, a okupili su se zainteresirani slušatelji iz Zagreba, Požege, Gospića, Perušića, Otočca, od kojih su se mogli čuti brojni pozitivni komentari vezani uz Japodiju i poticajnost izlaganja prof. Lekić, a doznalo se i da se razvijaju još neki projekti s namjerom brendiranja Japodije koji svakako pružaju odličnu priliku za suradnju i razvoj. I ovaj se put htjelo dati prostora poduzetničkim idejama, a naglasak je bio na kozmetici i preparatima inspiriranima Japodijom.

Ipak je najveći »krivac« za afirmatine pomake o Japodima Strukovna podgrupa kulturnog turizma ŽK Otočac.