Sudovi ne mogu dati precizan odgovor na pitanje kakve su posljedice jednomjesečnog štrajka sudskih službenika i namještenika jer zbog njihova štrajka nema nikoga tko bi mogao izvući i prezentirati sve podatke, piše u petak Jutarnji list.

Tek bi se okvirno moglo reći da se riješi eventualno šestina od svih zaprimljenih predmeta, da je najmanje dvije trećine rasprava odgođeno te da su se do sada nagomilali deseci tisuća nezaprimljenih pismena koji su sudovima upućeni sustavom e-komunikacije.

Pitanja koliko je rasprava do sada odgođeno, koliko pismena nije otpremljeno, koliko je zemljišnoknjižnih predmeta od početka štrajka ostalo na čekanju, kao i o drugim podacima koji se odnose na posljedice štrajka, poslali smo na četiri najveća suda općinske razine jer oni rješavaju predmete koji se tiču svakodnevnog života građana.

Jutarnji list obratio se Općinskom građanskom sudu u Zagrebu te općinskim sudovima u Rijeci, Splitu i Osijeku te zamolio i podatak o vrsti i količini “žurnih predmeta”, koji se rješavaju unatoč štrajku.

Najkonkretnije podatke uspjeli su prikupiti na Općinskom sudu u Rijeci. – Na Općinskom sudu u Rijeci u periodu od 5. lipnja 2023. do 5. srpnja 2023. ukupno je zaprimljeno 2418 zemljišnoknjižnih predmeta, riješeno 397 predmeta, neriješeno 2021. U tom istom razdoblju ukupno je bilo zakazano 3090 ročišta od čega je održano 856, dakle odgođena su 2234 ročišta.

U navedenom periodu ukupno je 4991 nezaprimljenih pismena dostavljenih putem e-komunikacije te 414 nezaprimljenih pismena dostavljenih putem web servisa – navodi glasnogovornica riječkog suda, sutkinja Katarina Bajčić Ivančević, te napominje da se sa suda otpremaju hitne pošiljke i one u kojima je donesena odluka tijekom štrajka.

Glasnogovornik Općinskoga građanskog suda u Zagrebu, sudac Ivan Borković, otvoreno kaže da “zbog štrajka službenika nisu u mogućnosti prikupljati točne statističke podatke jer te podatke prikupljaju upravo službenici koji tijekom štrajka ne rade”, piše novinarka Jutarnjeg lista Ivanka Toma.