Dvanaesto izdanje Festivala »Miroslav Krleža« ove godine održava se u znaku sto i tridesete obljetnice rođenja našeg najvećeg pisca 20. stoljeća.

Jedan od ponajboljih poznavatelja lika i djela Miroslava Krleže, multimedijski umjetnik, redatelj, glumac te utemeljitelj i ravnatelj Festivala »Miroslav Krleža« Goran Matović sa svojim suradnicima već dvanaestu godinu zaredom publici nudi bogat i raznovrstan program čime se sam Festival potvrdio kao kultni događaj zagrebačkog ljeta i sretno mjesto susreta djela našeg Barda s umjetnicima i publikom.

Sedmodnevni je Festival (od prvog do sedmog srpnja) svojoj brojnoj i vjernoj publici vrata otvorio u subotu, 1. srpnja, u dvorištu Muzeja grada Zagreba, i to praizvedbom nedavno otkrivene Krležine drame »Goya«, koja govori o intimi tog španjolskog slikara.

Monodramu, po Krležinu tekstu iz mladosti, izvodi glumac i redatelj Zijah A. Sokolović, koji pred gledatelje stavlja slikara Goyu i njegovu intimnu dramu.

Pretpostavlja se da je dramski tekst napisan 1917. godine; adaptaciju monodrame potpisuje Sokolović, dramaturginja predstave je Selma Parisi, kostimografkinja Lejla Hodžić; maske i rekvizite izradili su Narda Nikšić i Mirza Huntić, za glazbu je zadužen Veljko Nenadić, a za fotografiju Hana Selena Sokolović.

»Otkriće tog teksta i njegovo scensko uprizorenje prvorazredni je kulturni događaj. Praznine, nedovršenost i atonalnost teksta Zijah A. Sokolović tako ispunjava svojim glumačkim umijećem i gradi cjelovitu kazališnu predstavu«, kazao je Matović dodavši da će publika reprizu »Goye« moći pogledati i u nedjelju, 2. srpnja, u 21 sat.

»Ovaj Festival nudi priliku za otvaranje novih, živih dijaloga s Krležom, čiji opus određuje nekoliko riječi, a to su nemir, samoća i plamen. Krleža, kojeg rekreiramo kroz različite programe, je živ, otvoren i on govori o današnjem i budućem vremenu, on je u trajnoj pobuni«, istaknuo je, između ostalog.

Varaždinska »Legenda«

Festivalski program nastavlja se gostovanjem Hrvatskog narodnog kazališta iz Varaždina 3. srpnja u 21 sat, s predstavom »Legenda« u režiji Vesne Kosec-Torjanac te Filipa i Nikše Eldana, a predstavu izvodi dramska osovina varaždinskog ansambla – Filip Eldan, Nikša Eldan, Dea Presečki, Marinko Prga, Zdenko Brlek, Helena Minić Matanić, Barbara Rocco i Marinko Leš.

»Legenda« je prvi Krležin objavljen dramski tekst (pisan 1913., tiskan 1914.), a u Hrvatskoj je prvi put izveden 2015. na četvrtom Festivalu »Miroslav Krleža« u režiji Georgija Para.

Osim varaždinske produkcije, i Gradsko dramsko kazalište Gavella ove je godine vrlo uspješno uprizorilo Krležinu »Legendu« u režiji Ivana Planinića, a predstava se izvodi u tunelu Grič.

Posebno zanimljivo, kazuju organizatori, bit će tradicionalno Putovanje Krležinim zagrebačkim adresama 3. srpnja od 17 do 20 sati.

Riječ je o interesantnom projektu zamišljenom od strane Marine Bagarić i Gorana Matovića, a spomenuti je zamišljen kao vožnja turističkim autobusom na kat. Tako će se publika, uz pratnju glumaca Jelene Miholjević i Nikše Marinovića, voziti Zagrebom i posjetiti sedam adresa na kojima je Krleža živio i stvarao.

Četvrtog dana mjeseca srpnja u goste na Festival dolazi Teatar »Vojdan Černodrinski« iz makedonskog Prilepa s Krležinim »Glembajevima« realiziranima u suradnji s Eurokazom, to jest u režiji i adaptaciji Branka Brezovca. Predstava igra u 21 sat u Satiričkom kazalištu Kerempuh, koji je i ovogodišnji partner Festivala »Miroslav Krleža«.

Monodrama »Na rubu pameti«

Prošlogodišnja festivalska premijera »Sjetite me se 2022.« u režiji Krešimira Dolenčića na programu je 5. srpnja u 21 sat. Kako je poznato, ova kazališna poslastica inspirirana je Krležinom rečenicom »Sjetite me se 2022.«, koju je uputio osnivaču festivala Goranu Matoviću, koji se, ujedno, u predstavi i »sjeća i govori«, dok mu je glazbeni suborac Stanko Kovačić na violončelu. Već sljedeći dan, 6. srpnja u 21 sat Dragan Despot izvodi svoju, sada već kultnu monodramu »Na rubu pameti«.

Popratni, odnosno dnevni festivalski program i ove godine je bogat i raznovrstan. U okviru programa »Sjećanja Krležinih suvremenika«, kao uvod u dvanaesto izdanje festivala, 18. lipnja u Muzeju grada Zagreba Rade Šerbedžija se u razgovoru s Matovićem prisjetio svojih susreta i druženja s Krležinima.

U nedjelju (2. srpnja) se, također u dvorištu Muzeja grada Zagreba, u 20 sati otvara izložba »Krleža – Dijalozi« kao svojevrsno propitkivanje odnosa suvremenih likovnih umjetnika naspram djela Miroslava Krleže, koji je od svojih početaka imao živ odnos s likovnom scenom i bitno utjecao na modernu hrvatsku umjetnost. U programu sudjeluju Željko Kipke, Gordana Bakić, Matko Vekić, Koraljka Kovač, Tomislav Buntak, Anabel Zanze i Grgur Akrap, a u izložbu će publiku uvesti Iva Körbler i Goran Matović.

U srijedu, 5. srpnja, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici moći će se razgledati Krležini originalni rukopisi u sklopu programa »Iz Autorova pera – rukopisna građa Miroslava Krleže«. Program započinje u podne, a u spomenutom sudjeluju Lada Čale Feldman, Suzana Marjanić, Pavle Bonča, Ivanka Stričević, Goran Matović, Jelena Miholjević, Siniša Ružić i Irena Galić Bešker.

Doručak kod Krleže

Ovogodišnje će se festivalsko izdanje završiti tradicionalnom, kako kaže Matović, nadrealističko-gastronomskom svečanošću u povodu 130. Fricovog rođendana – »Doručak kod Krleže«, i to 7. srpnja u sedam sati, u točno vrijeme Krležina rođenja.

»Doručak« će biti upriličen u dvorištu Muzeja grada Zagreba. Događanje je to koje će amalgamirati glumu, glazbu i gastronomiju u bijelom – službenom »dress codeu«, a pred publiku će stati Zagrebački solisti, Vladimir Mičković, Branka Cvitković, Jelena Miholjević, Đurđa Tedeschi, Miloš Krivokapić, Sara Renar, Irena Šekez Sestrić, Diana Sokolić, Nikša Marinović i Goran Matović.

Zanimljivo je da će Festival Branki Cvitković, koja je u svojem matičnom zagrebačkom HNK-u maestralno utjelovila mnoge Krležine likove, dodijeliti Posebno priznanje za vraćanje života Krležinoj riječi, dok će Diana Sokolić za našu nacionalnu prvakinju kreirati Belinu ogrlicu.

Autor vizualnog identiteta 12. festivala »Miroslav Krleža« je, nakon nedavno preminulog Borisa Bućana, koji je za Festival izradio sedam plakata, Mirko Ilić – grafički dizajner i ilustrator s američkom adresom koji je nedavno za dizajn plakata samog Festivala dobio nagradu PRINT Award najprestižnijeg američkog časopisa za dizajn Print. Partner Festivala je i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.

Kada smo u ožujku s Matovićem vodili razgovor, rekao nam je: »Krleža je nenadmašni kroničar Hrvatske, Europe i svijeta. On je prvak u svim spisateljskim rodovima.

Zanimljivo je njegovo umjetničko sazviježđe, njegove teme i motivi. U suradnji s umjetnicima različitih poetika i umjetničkih disciplina uspijevam uvijek otkriti novog Krležu.

Ove godine u okviru 12. festivala ‘Miroslav Krleža’ planiramo program koji bi mogao ispuniti dvije sezone. Naši događaji rade na umjetničkom višeglasju, spajaju različite poetike i generacije, i otvoreni su novim umjetničkim praksama. Festivalskim programima gradimo Krležin živi spomenik u vremenu. Trajno nas okupira Krleža danas.«

Ne preostaje drugo doli pohrliti na festivalske programe te se napojiti na vrelu žive riječi jednog od naših najvećih pisaca.